Američki crni medvjed
Američki crni medvjed (lat. Ursus americanus) je vrsta medvjeda srednje veličine koji živi u Sjevernoj Americi. Najmanji je, ali i najbrojniji medvjed na tom kontinentu.
| Američki crni medvjed | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Raspon fosila | |
| Kasni pliocen - Rani pleistocen - danas | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Ursidae |
| Rod: | Ursus |
| Vrsta: | U. americanus |
| Dvojno ime | |
| Ursus americanus (Pallas, 1780.) | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Sinonimi | |
| Euarctos americanus | |
Izgled uredi
Krzno je mekano, s gustim podkrznom, te grubom i gustom zaštitnom dlakom.[1] Unatoč tome što mu je naziv crni medvjed, boja krzna varira od bijele i žućkaste do tamno-smeđe i potpuno crne. Albino primjerci su također zabilježeni.[2] Tijelo je snažno izgrađeno, udovi su jaki. Kandže su male i okruglaste, crne i sivkasto-smeđe boje. Glava je vrlo velika. Uši su smještene sasvim natrag, te su okrugle i malene.
Odrasli mužjak težak je 57-250 kilograma, dok je tjelesna masa ženki 41-170 kilograma.[3] Duljina tijela je 120-200 centimetara, a visina ramena je 70-105 centimetara. Rep je dug 7,7,-17,7 centimetara.[4] Iako se smatra najmanjom vrstom medvjeda u Sjevernoj Americi, američki crni medvjed svojim dimenzijama može nadmašiti sve vrste medvjeda, osim polarnog i mrkog medvjeda.[1] Najveći dosad zabilježen primjerak je mužjak iz Novog Brunswicka, koji je ubijen 1972. Tjelesna masa mu je bila prema procjeni 500 kilograma, a duljina tijela 240 centimetara.[5]
Razmnožavanje uredi
Ženke prve mladunce obično dobivaju s 3-5 godina starosti.[6] Sezona parenja traje u lipnju i srpnju, oko 2-3 tjedna. Gestacija traje 235 dana, mladi dolaze na svijet u kasnom siječnju ili ranoj veljači. Rezultat gestacije najčešće su dva mlada medvjeda, iako je zabilježeno i šest njih. Medvjedići oči otvaraju nakon 28-40 dana, a hodati počinju s pet tjedana starosti. Majčinim mlijekon hrane se 30 tjedana, a samostalni postaju sa 16-18 mjeseci.[6]
Podvrste uredi
- Ursus americanus americanus
- Ursus americanus altifrontalis
- Ursus americanus amblyceps
- Ursus americanus californiensis
- Ursus americanus carlottae
- Ursus americanus cinnamomum
- Ursus americanus emmonsii
- Ursus americanus eremicus
- Ursus americanus floridanus
- Ursus americanus hamiltoni
- Ursus americanus kermodei
- Ursus americanus luteolus
- Ursus americanus machetes
- Ursus americanus perniger
- Ursus americanus pugnax
- Ursus americanus vancouveri
Izvori uredi
- ↑ a b Bear Anatomy and Physiology from Gary Brown's The Great Bear Almanac, Lyons & Burford, Publishers, 1993
- ↑ Stephen Herrero. Bear Attacks: Their Causes and Avoidance. Globe Pequot. ISBN 978-1-58574-557-9. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2013. Pristupljeno 17. lipnja 2012.
- ↑ Scorzafava, Dick. 2007. Radical Bear Hunter. Stackpole Books. ISBN 978-0-8117-3418-9
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. srpnja 2012. Pristupljeno 17. lipnja 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Wood, Gerald. 1983. The Guinness Book of Animal Facts & Feats. Sterling Publishing Co. ISBN 978-0-85112-235-9
- ↑ a b Behaviour and Activities from Gary Brown's The Great Bear Almanac, Lyons & Burford, Publishers, 1993
