Amitis od Medije
Amitis (perz. Umati[1], grč. Amytis) je bila medijska princeza iz 6. stoljeća pr. Kr.
| Dodaj "infookvir monarh". (Primjeri uporabe predloška) |
Povijesni izvoriUredi
Budući da povjesničari Ktezije i Beros navode kontradiktorne kronološke podatke, ne može se utvrditi je li postojala jedna ili pak dvije princeze Amitis. Prema jednim izvorima, bila je kćer Kijaksara, vladara Medijskog Carstva, a prema drugima kćer njegovog sina i prijestolonasljednika Astijaga (610-ih pr. Kr. - 540-ih pr. Kr.). Babilonijski povjesničar Beros spominje kako je nakon pada Novoasirskog Carstva 614. pr. Kr. sklopljen diplomatski brak između medijske princeze Amitis i babilonskog vladara Nabukodonosora II. (630. - 561. pr. Kr.), čime se želio učvrstiti medijsko-babilonski savez. Ipak, Berosova tvrdnja kako je Amitis bila Astijagova kćer postaje vrlo upitna budući kako bi Astijag prema navedenoj kronologiji trebao imati životni vijek od gotovo 100 godina[2]. Povjesničar Ktezije pak navodi kako se Amitis udala za perzijskog vladara Kira Velikog (576. - 530. pr. Kr.), koji je tim političkim brakom želio osnažiti legitimitet svoje vlasti nad Medijom[3]. Ktezije također spominje kako je Amitis rodila Kiru sina Kambiza II.[4], dok Herodot tvrdi kako je Kambizova majka zapravo bila Kasandana.
Viseći vrtoviUredi
Amitis je navodno jako čeznula za svojom domovinom Medijom (Iran)[5] pa joj je muž, babilonski kralj Nabukodonosor II. dao sagraditi Viseće vrtove u Babilonu, koji su smatrani jednim od sedam svjetskih čuda starog vijeka. Druga teorija pak kaže kako su sagrađeni za mitološku kraljicu Semiramidu koja je vladala na prijelazu iz 9. u 8. stoljeće pr. Kr.[6].
PovezniceUredi
IzvoriUredi
- ↑ Amitis (enciklopedija Iranica)
- ↑ Astijag (Livius.org, Jona Lendering)
- ↑ Ktezije: „Persica“ (F-9)
- ↑ "Amitis (Amytis), AncientLibrary.com" pristupljeno 14. rujna 2009.
- ↑ "Karen Polinger Foster: Rajski vrtovi: Flota i fauna na drevnom Bliskom istoku (Gardens of Eden: Flora and Fauna in the Ancient Near East), New Haven, Yale University, 1998., str. 320.-329. (PDF format)" pristupljeno 14. rujna 2009.
- ↑ Viseći vrtovi Babilona (enciklopedija Britannica)