Andrija Matijaš Pauk

hrvatski ratni vođa i junak Domovinskog rata i rata u BiH

Andrija Matijaš Pauk (Pozorac, Marina kod Trogira, 31. srpnja 1947. - Podrašnica kod Mrkonjić Grada, 9. listopada 1995.[1]) hrvatski general bojnik, ratni zapovjednik Domovinskog rata.

Andrija Matijaš
Andrija matijaš pauk.jpg
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 31. srpnja 1947.
Mjesto rođenja Marina, Hrvatska
Datum smrti 9. listopada 1995.
Mjesto smrti Mrkonjić Grad
Nacionalnost Flag of Croatia.svg Hrvat
Državljanstvo RH
Nadimak Pauk
Supruga Nada r. Šerbez
Opis vojnoga službovanja
Čin General bojnik.jpg General bojnik (postumno)
Ratovi Domovinski rat

Rat u Bosni i Hercegovini

Važnije bitke Operacija Maslenica
Operacija Skok-1
Operacija Zima '94.
Operacija Skok-2
Operacija Ljeto '95.
Operacija Oluja
Operacija Južni potez
Vojska Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Načelnik GS OSRH.jpg Hrvatska vojska
Rod vojske Amblem HKoV.jpg Hrvatska kopnena vojska
Jedinice Pauci.jpg 4. gardijska brigada "Pauci"
Odlikovanja Red kneza Domagoja s ogrlicom Red bana Jelačića Red Nikole Šubića Zrinskog
Spomenica Domovinskog rata

ŽivotopisUredi

Andrija Matijaš Pauk rodio se 31. srpnja 1947. u Marini kod Trogira, gdje je pohađao osnovnu školu. Srednju dočasničku "Školu za oklopno-mehanizirane postrojbe Jugoslavenske narodne armije" (JNA) završio je u Banjoj Luci. U JNA je službovao po slovenskim vojarnama.[2] Bio je profesionalni vojnik, stručnjak za tenkove i oklopnu borbu, te izvrstan sportaš u više disciplina.

Na početku Domovinskog rata i stvaranja Hrvatske vojske pridružio se brojnim dragovoljcima u obrani Hrvatske, u čijim je redovima njegovo vojno znanje bilo itekako dobrodošlo. "Vatreno krštenje" doživio je na Banovini, a potom dolazi u 4. gardijsku brigadu, u kojoj je ostao do kraja. Kao zapovjednik jedne od satnija pokazao je iznimno ratničko umijeće i golemu hrabrost, a od prvih zarobljenih tenkova ustrojava oklopnu bojnu i postaje njezinim zapovjednikom.
Nakon uspješnih borbi za Dubrovnik, tijekom kojih je najzapaženiju ulogu odigrao prilikom oslobađanja sela Uskoplje i Golubovog kamena, nastavlja nizati pobjede na šibenskom i zadarskom bojištu, a u operaciji Maslenica biva ranjen gelerima iz neprijateljskog tenka u bici sa srpskim paravojnim snagama za Paljuv 1.2.1993, no unatoč tome ne posustaje. Za vrijeme akcije "Maslenica" tada svojim gardistima iz oklopno-mehanizirane bojne izgovara riječi "Kad krenemo gorit će nebo i zemlja", Nizale su se akcije i operacije jedna za drugom - Zima '94.(Planina Dinara, Livanjsko Polje) posebno što je svoju oklopnu bojnu uspeo na 1200 metara n/v što je bio iznenađujući faktor za srpske snage, Skok-1, Skok-2, Ljeto '95., Operacija Maestral, Operacija Južni potez. Kao načelnik stožera uspješno vodi 4. gbr u pripremama za Oluju, a sa svojim tenkistima u Knin je ušao kao zamjenik zapovjednika te čuvene brigade HV-a.

 
Osobni predmeti general bojnika Andrije Matijaša Pauka, izložba "Domovinski rat" u Hrvatskome povijesnom muzeju

Poginuo je 9. listopada 1995. tijekom akcije Južni potez u sukobu sa srpskim snagama u selu Podrašnica na ulazu u Mrkonjić-Grad u BiH.[1] I toga posljednjeg dana rata bio je u prvim redovima predvodeći Četvrtu. Njemu u spomen ta ratna brigada Hrvatske vojske dobila je naziv Pauci, a njihova kninska vojarna također nosi njegovo ime.

DužnostiUredi

ČinoviUredi

OdlikovanjaUredi

General-bojnik Andrija Matijaš-Pauk odlikovan je:

Izvori i literaturaUredi

   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatski vojnik.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
  1. a b domovinskirat.hr[neaktivna poveznica] pristupljeno 30.6.2009.
  2. Andrija Matijaš Pauk, General bojnik, zamjenik zapovjednika 4. gardijske brigade. Večernji list. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. kolovoza 2014. Pristupljeno 29. studenoga 2013.
  3. narodne-novine.nn.hr pristupljeno 30.6.2009.
  4. narodne-novine.nn.hrInačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2015. pristupljeno 30.6.2009.
  5. narodne-novine.nn.hr pristupljeno 30.6.2009.