Anthophila

Anthophila (pčele) je kladus – grupa oblika života koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života – u kojem je 20.000 poznatih vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća Apidae.

Pčele
Thomas Bresson - Hyménoptère sur une fleur de pissenlit (by).jpg
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Red: Hymenoptera
Podred: Apocrita
Natporodica: Apoidea

Pčela je bilo koja vrsta letećih kukaca u kladusu Anthophila iz reda Hymenoptera (opnokrilci), natfamilije Apoidea (cvjetari). Pčele su blisko srodne osama i mravima. Glavna osobina svih pčela je da za prehranu sakupljaju cvjetni pelud, kao izvor bjelančevina i cvjetni nektar kao izvor ugljikohidrata. Najbolje poznata vrsta je europska medonosna pčela. Na Zemlji postoji oko 20.000 vrsta u sedam porodica rasprostranjenih skoro u svim područjima svijeta.[1] Veličina se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Osnovna podjela je prema načinu njihovog života na solitarne i društvene pčele.

Neke vrste uključujući medonosne pčele, bumbare, i bezžaočne pčele žive društveno u kolonijama. Pčele su prilagođene za hranjenje nektarom i peludom, pri čemu je nektar primarni izvor energije, dok je pelud primarni izvor bjelančevina i drugih nutrijenata. Najveći dio peluda koristi se kao hrana za larve. Polinacija pčelama je ekološki i komercijalno važna; deklinacija populacije divljih pčela povećala je značaj polinacije komercijalno održavanim rojevima medonosnih pčela.

Pčele su u opsegu od sićušnih vrsta bezžaočnih pčela čiji radnice su manje od 2 mm duge, do „Megachile pluto”, najveće vrste megahilida, čije ženke mogu dostići dužinu od 40 mm. Najzastupljenije pčele u sjevernoj hemisferi su „Halictidae”, ili znojne pčele, ali one su male i često se poistovjećuju s osama i muhama. Predatori pčela su ptice poput pčelarica, dok su među insektnim predatorima pčelinji vukovi i vilini konjici.

Pčelarstvo ili apikultura se prakticira već tisućljećima, ili bar od vremena antičkog Egipta i Grčke. Osim meda i polinacije, pčele proizvode pčelinji vosak, matičnu mliječ i propolis. Pčele se javljaju u mitologiji i folkloru od drevnih vremena, i one se javljaju u raznovrsnim literarnim radovima.


Anthophila (pčele)


Melittidae starije od 50M godina Macropis sp 01.jpg



pčele dugoga jezika

Apidae (uklj. Apinae – prave pčele) ~87M godina Apis mellifera flying2.jpg



Megachilidae ~50M godina Leafcutter bee (Megachile sp.) collecting leaves (7519316920).jpg



pčele kratkoga jezika

Andrenidae ~34M godina Thomas Bresson - Hyménoptère sur une fleur de pissenlit (by).jpg




Halictidae ~50M godina Iridescent.green.sweat.bee1.jpg




Colletidae ~25M godina Colletes cunicularius m1.JPG



Stenotritidae ~2M godina Stenotritus pubescens, f, side, australia 2014-07-05-12.18.33 ZS PMax.jpg








IzvoriUredi

  1. Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.