Antioksidansi su molekule sposobne za inhibiciju oksidacije drugih molekula. Oksidacija je kemijska reakcija u kojoj dolazi do prijenosa elektrona ili vodika sa supstance na oksidativni agens, kojom mogu nastati slobodni radikali. Oni mogu započeti lančanu reakciju, a kada dođe do lančane reakcije u stanici, može biti prouzročena šteta ili može doći do njenog uništenja.

Iako su reakcije oksidacije neophodne za život, jednako tako mogu biti i štetne. U biljnom i životinjskom svijetu nalazimo čitav niz različitih vrsta antioksidansa. Neki od njih su vitamin C, vitamin E, polifenoli i flavonoidi. Čak i enzimi kao što su katalaza i superoksid dismutaza (SOD) spadaju u red antioksidansa.

Oksidativni stres i slobodni radikali

uredi

Uz pojam antioksidansa često se vezuju i pojmovi oksidativni stres[1] i slobodni radikali.[2] Današnji način života, koji podrazumijeva velika mentalna opterećenja, nedovoljne količine sna, jednoličnu prehranu i uživanje prekomjernih količina alkohola, kave i cigareta, uvelike doprinosi povećanju oksidativnog stresa u našem organizmu.

Upotreba antioksidansa

uredi

Antioksidansi su široko rasprostranjeni u industriji dodataka prehrani čiji je cilj prevencija različitih bolesti, od srčanih oboljenja pa sve do liječenja različitih vrsta raka. Iako su početna istraživanja utjecaja antioksidansa u dodacima prehrani na prevenciju i liječenje raznih vrsta oboljenja dala pozitivne rezultate, pretjerana upotreba može imati štetan utjecaj na zdravlje. Osim u farmaceutskoj industriji, antioksidanse koriste i kao konzervanse u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji u svrhu dulje trajnosti proizvoda.

Izvori

uredi
  1. Sies, Helmut (1997). "Oxidative stress: Oxidants and antioxidants". Experimental physiology 82 (2): 291–5. PMID 9129943.
  2. Knight, JA (1998). "Free radicals: Their history and current status in aging and disease". Annals of clinical and laboratory science 28 (6): 331–46. PMID 9846200.

Vanjske poveznice

uredi