Antonio Šiber (Zagreb, 1972.), hrvatski je teorijski fizičar, pisac i društveni kritičar. Bavi se i računalnom grafikom, fotografijom, akvarelom, pisanjem pjesama i stripova te glazbom.[1]

Antonio Šiber

Fizika uredi

Antonio Šiber zaposlen je kao znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku u Zagrebu, gdje se bavi se biofizikom, nanoznanošću i fizikom meke tvari. Objavio je više od pedeset radova u međunarodnim znanstvenim časopisima, u kojima je radio na pitanju fizike virusa, oblicima, energetici, dinamici i termodinamici nebioloških nanometarskih objekata, kvantnoj dinamici, optici, nanocijevima, raspršenju atoma termalne energije na površinama, itd.[2] Na poslijediplomskom studiju biofizike na zagrebačkom PMF-u vodi kolegij Molekularna biofizika.

Popularizacija znanosti uredi

Antonio Šiber se već više od desetljeća intenzivno bavi popularizacijom znanosti, za što je 2003. godine dobio nagradu od Hrvatskog fizikalnog društva za "nesebičan i pregalački rad na promociji fizike u Hrvatskoj". Održao je brojna znanstveno-popularna predavanja po Hrvatskoj, napisao više popularno-znanstvenih tekstova, te je sudjelovao u raznim televizijskim emisijama u kojima je govorio o znanstvenim temama. Godine 2005. Školska knjiga mu izdaje knjigu Svemir kao slagalica, popularno - znanstveni prikaz znanosti o strukturi tvari koji prelazi granice između fizike, kemije i biologije, na 202 stranice s više od 60 originalnih ilustracija.[3]

Njegov popularno - znanstveni film Sfere unutar sfera, koji se bavi strukturom materije, distribuiran je u 17 000 primjeraka uz 98. broj Drva znanja, 2006. godine.[4]

Javno djelovanje uredi

Šira javnost ga je upoznala za vrijeme gostovanja u HRT-ovoj emisiji Peti dan (od 2013. do 2016. godine), gdje je redovno komentirao širok spektar društvenih tema, zajedno s Nadeždom Čačinovič, Mimom Simić, Radom Borić, Marijom Selak, Deanom Dudom i Ninom Raspudićem. Žestoki je kritičar sustava znanstvenog financiranja. Tvrdi da "su znanstvena i poduzetnička kultura nekompatibilne kulture".[5] Prozivao je znanstvenu zajednicu zbog postojanja više lobija unutar iste, ali i kritizirao određene političke opcije, kao i proces kurikulne reforme.[6][7]

Godine 2016., u vremenu kada je HRT prekinuo ugovor s emisijom Montirani proces, Šiber iskorištava svoj položaj voditelja Petog dana da javno prosvjeduje protiv takve odluke, noseći majicu na kojoj je pisalo "Proces je montiran". U emisiji je zaključio da je "stekao dojam da je sve teže razlikovati politiku od satire i komedije", te da "možda zato iz politike dolaze smjernice koje preusmjeravaju programe, emisije, kojima se nešto dopada, a nešto ne."[8] Upozoren je da bi ga takav potez mogao koštati posla, a od 2016. više nije gost emisije Peti dan.[9]

Knjige uredi

Osim popularno - znanstvene knjige Svemir kao slagalica, Šiber je 2008. godine, u izdanju naklade Jesenski i Turk, izdao roman Problem promatrača.[10] Šiber svoj roman opisuje kao "mješoviti popularno-znanstvenom i znanstveno-fantastičnom romanu, sa filozofskim izletima koji se bavi pitanjem krajnjeg cilja znanosti i postojanjem istog". Roman se dotične i problema o kojima Šiber javno govori, kao problema financiranja u znanosti i utjecaja poduzetničkog duha na razvoj znanosti.

Godine 2018., zajedno sa slovenskim teorijskim fizičarom Primožem Ziherlom, objavljuje sveučilišni udžbenik Cellular Patterns u kojem se bave mehanikom koja stoji iza forme i strukture bioloških tkiva.[11] U vlastitoj naknadi 2019. godine objavljuje knjigu Skice dvorišta,[12] a 2021. godine Livadske eseje.[13]

Izvori uredi


Vanjske poveznice uredi