Otvori glavni izbornik

Apalačko gorje

Apalači
Pogled na Blue ridge mountain parkway, dio Apalačkog gorja

Apalačko gorje ili Apalači (engleski: Appalachian Mountains; ime su dobie po Apalachee Indijancima) su planinski masiv koji se proteže duž istočne obale Sjeverne Amerike.

Apalači su stari oko 400 milijuna godina, te su u usporedbi s mladim planinskim lancima Himalaja, Stjenjak (Rocky Mountains) i Alpe najstarije planine na svijetu. Ime su dobile po autohtonom indijanskom plemenu Apalachee. Danas imaju sva obilježja jedne posebne regije, kao jedinstveni kulturni prostor - Apalačija (Appalachia). [1]

Zemljopisne karakteristikeUredi

Apalači gorje se prostire u dužini od 2400 km od sredine Alabame (od rijeke Mississippi) na jugu, sve do kanadskog otoka Newfoundland i Zaljeva Saint Lawrence na sjeveru - Long Range Mountains. Lanac je podjeljen velikim riječnim dolinama i visoravnima u manje planinske masive. Apalači su nisko gorje blagih padina i zaobljenih vrhova, prosječne visine 900 metara. Najviši vrh Apalačija je Mount Mitchell u Sjevernoj Karolini od 2037 metara, to je ujedno i najviši vrh u Americi istočno od rijeke Mississippi.
Masiv Apalači dijeli se u tri grupe;

Najviši vrhoviUredi

 
Geološka karta Apalačijskih planina

Apalači u povijestiUredi

Apalačke planine bile su prva granica do koje su se prvi engleski doseljenici naseljavali, one su im predstavljale realnu prepreku na putu prema zapadu i tijekom cijelog 17. stoljeća i velikim dijelom 18. stoljeća predstavljale su granicu iza koje se prostirao divlji zapad.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi