Austrijsko-pruski rat

Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane. U procesu ujedinjenja Italije ovaj rat je nazvan „Trećim talijanskim ratom za nezavisnost”.

Austrijsko-pruski rat
sukob: Austrijsko-pruski rat
Schlacht-bei-koeniggraetz-von-georg-bleibtreu.jpg
Bitka kod Koeniggratza
Vrijeme 14. lipnja22. srpnja 1866.
Mjesto Jadransko more, Italija, Bohemija
Ishod Prusko-talijanska pobjeda
Teritorijalne promjene Pruska oduzela Austriji Hanover, Holstein, Schleswig, Hesse-Kassel, Nassau, Frankfurt te rubne dijelove Bavarske i Hesse-Darmstadta
Italija oduzela Austriji Veneciju i dio Frulanije
Sukobljene strane
Flag of the Habsburg Monarchy.svg Austrijsko Carstvo Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg Pruska
Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg Italija
Zapovjednici
Flag of the Habsburg Monarchy.svg Franjo Josip I.
Flag of the Habsburg Monarchy.svg Wilhelm von Tegetthoff
Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg Vilhelm I.
Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg Otto von Bismarck
Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg Viktor Emanuel II.
Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg Giuseppe Garibaldi
Jačina
Ukupno: 522.203 Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg Pruska: 437.262
Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg Italija: 200.000
Ukupno: 637.262
Gubitci
132.414 ubijenih,
veliki teritorijalni gubitci
Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg Pruska: 28.793
Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg Italija: 11.197
Ukupno: 39.990

Posljedica ovog rata bila je dominacija Pruske u Njemačkom Savezu na račun Austrije što je bio veliki korak prema budućem ujedinjenju Njemačke te je ojačalo talijansku želju za ujedinjenjem. Rat je utjecao i na Kraljevstvo Hannover kojim su vladali engleski plemići. Tijekom rata Hannover je ujedinjen s Pruskom, a njeni vladari su izgubili titule.

UzrociUredi

Stoljećima su Svetim rimskim carstvom vladali Habsburzi kao vladari cijelog prostora današnje Njemačke. Srednju Europu je činilo nekoliko većih država i nekoliko stotina malih državica (grofovija, biskupija, kneževina, slobodnih gradova), od kojih je svaka ljubomorno čuvala relativnu nezavisnost stavljajući se pod zaštitu neke veće sile, pogotovo Francuske ili Austrije.

Zemlje Habsburga, tradicionalno se smatralo vođom svih njemačkih država, ali Pruska je značajno ojačala i do kraja 18. stoljeća smatrana je jednom od najvećih sila u Europi. Poslije napoleonskih ratova, sve njemačke države (bivše teritorije Svetog rimskog carstva) činile su slabu konfederaciju pod vođstvom Austrije.

LiteraturaUredi

  • The Struggle for Supremacy in Germany, 1859–1866 by Heinrich Friedjung, 1935.
  • The Habsburg Monarchy 1809–1918, 1941, revised edition 1948.
  • The Course of German history: a Survey of the Development of Germany since 1815, 1945
  • Bismarck: the Man and Statesman, 1955.
  • Geoffrey Wawro: The Austro-Prussian War. Austria’s war with Prussia and Italy in 1866. Cambridge Univ. Press 1996, ISBN 0-521-56059-4.

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Austrijsko-pruski rat koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.