Balfourova deklaracija
Balfourova deklaracija [1] je deklaracija koju je 2. studenoga 1917. britanski ministar vanjskih poslova Arthur James Balfour,[2] objavio barunu Edmundu de Rotschildu, pripadniku francuske grane međunarodne bankarske obitelji i značajnom podupiratelju cionizma.[3] Tom deklaracijom britanska vlada podupire prijedlog stvaranja židovske države u Palestini, pod uvjetom da taj čin ne bi negativno utjecao na arapsko stanovništvo već nastanjeno u Palestini. U to vrijeme Palestina je još uvijek bila dio Osmanskog Carstva, ali je poslije Prvog svjetskog rata postala britanski protektorat.
Balfourova deklaracija ne koristi riječ "state" ('država'), nego se umjesto toga koristi izraz "national home [for the Jewish people]" ('nacionalno stanište [za židovski narod]'). Takav će izraz cionistički vođe dosljedno ponavljali u narednim desetljećima.[4]
Cjeloviti tekst Balfourove deklaracije uredi
Izvorni engleski tekst Deklaracije glasi: uredi
Foreign Office
November 2nd, 1917.
Dear Lord Rothschild,
I have much pleasure in conveying to you, on behalf of His Majesty's Government, the following declaration of sympathy with Jewish Zionist aspirations which has been submitted to, and approved by, the Cabinet:
"His Majesty's Government view with favour the establishment in Palestine of a national home for the Jewish people, and will use their best endeavours to facilitate the achievement of this object, it being clearly understood that nothing shall be done which may prejudice the civil and religious rights of existing non-Jewish communities in Palestine, or the rights and political status enjoyed by Jews in any other country".
I should be grateful if you would bring this declaration to the knowledge of the Zionist Federation.
Yours sincerely
Arthur James Balfour
Prijevod Balfourove deklaracije na hrvatski jezik: uredi
Ministarstvo vanjskih poslova
2. studenoga 1917. godine
Poštovani lorde Rothschilde,
zadovoljstvo mi je prenijeti Vam u ime Vlade Njegovog Veličanstva sljedeću izjavu o naklonosti sa židovskim cionističkim težnjama koju je Kabinet podnio i odobrio:
„Vlada Njegovog Veličanstva podržava uspostavu Nacionalnog doma za židovski narod u Palestini i uložit će sve svoje napore kako bi olakšala postizanje ovog cilja, uz jasno razumijevanje da se neće učiniti ništa što bi moglo štetiti građanskim i vjerskim pravima postojećih nežidovskih zajednica u Palestini, ili prava i političkih statusa koje uživaju Židovi u bilo kojoj drugoj zemlji".
Bio bih vam zahvalan ako biste s ovom deklaracijom upoznali cionističku federaciju.
S poštovanjem
Arthur James Balfour
Nacionalni dom za židovski narod? uredi
Pojam Nacionalnog doma za židovski narod[5] je uveden u međunarodni zakon 1917. godine Balfourovom deklaracijom i ostao je nejasan i teško razumljiv, pa je 1947. godine čak i ministar vanjskih poslova Ernest Bevin[6] na sjednici Donjeg doma parlamenta[7] (House of Commons of the United Kingdom) u tijeku debate o palestinskom pitanju, na pitanje da definira značenje Nacionalnog doma za židovski narod, priznao da ne može točno definirati taj pojam.
Konferencija u San Remu 2021. i osnivanje Britanskog Mandata za Palestinu uredi
Na konferenciji Vrhovnog vijeća Glavnih savezničkih sila iz San Rema (tijelo koje su sačinjavali Britansko Carstvo, Francuska, Sjedinjene Američke Države, Italija i Japan; kao jamstvo da se po potrebi i silom osigura poštovanje međunarodnog poretka u kojemu je centralnu ulogu imala Liga naroda) donijeta je odluka o potvrdi mirovnog ugovora s Republikom Turskom - kao čina kojim se potvrđuje disolucija Osmanskog Carstva - te o budućnosti područja tog bivšeg carstva na Bliskom Istoku koja su ostala izvan granica Turske: Rezolucija Vrhovnog savjeta glavnih savezničkih sila Lige Naroda od 25. travnja 1920. god. sadržavala je odluku o osnivanju Britanskog Mandata nad Palestinom. U toj je odluci izrijekom sadržana odredba da će Britansko Carstvo “biti dužno na odgovoran način primijeniti deklaraciju koju je izvorno Britanska Vlada donijela 8. studenog 1917., te koja je potom prihvaćena od ostalih Savezničkih Sila, u svrhu uspostave nacionalnog doma za židovski narod u Palestini”;[8] tj. da je značajni cilj osnivanja Mandata baš - provedba Balfourove deklaracije. poslao Edmundu de Rotschildu.[9]
Izvori uredi
- ↑ Balfourova deklaracija [Balfourova deklaracija]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 19. lipnja 2022.
- ↑ Arthur James Balfour [Arthur James Balfour]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 19. lipnja 2022.
- ↑ "Walter Rothschild and the Balfour Declaration", Rotschild Archive's webpage. Pristupljeno 13. prosinca 2023.
- ↑ "Did Zionist Leaders Actually Aspire Toward a Jewish State?", Haaretz, Arie Dubnov, Itamar Ben-Ami, 1. lipnja 2019. Pristupljeno 13. prosinca 2023.
- ↑ Nacionalni dom za židovski narod [Nacionalni dom za židovski narod] (PDF). web.law.columbia.edu (engleski). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 11. kolovoza 2022. Pristupljeno 19. lipnja 2022.
- ↑ Ernest Bevin [Ernest Bevin]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 19. lipnja 2022.
- ↑ Donji Dom Parlamenta [Donji Dom Parlamenta]. parliament.uk/ (engleski). Pristupljeno 12. lipnja 2022.
- ↑ "100 years of shame: Annexation of Palestine began in San Remo", Ramzy Baroud, "The Jordan Times", 5. svibnja 2020. (updated). Pristupljeno 13. prosinca 2023.
- ↑ "Izraelsko-arapski sukobi pred Generalnom skupštinom i Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija", Davorin Rudolf, Politička misao: časopis za politologiju, Vol. 5 No. 2, 1968.