Otvori glavni izbornik

ZemljopisUredi

Selo se prostire od padina planine Svilaje do rijeke Čikole koja teče Petrovim poljem. U SFR Jugoslaviji Baljci su pripadali općini Drniš, a danas su u općini Ružić.

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Baljci su imali 470 stanovnika, 453 Srba, 13 Hrvata 4 ostalih. Selo je bilo važno velikosrpsko uporište u Domovinkom ratu iz kojeg su napadana okolna naselja i Čavoglave.

UpravaUredi

PovijestUredi

Istraživanjem je dokazano da je čovjek boravio na području Baljaka i cijelog Petrova Polja to jest drniške krajine još prije 18 000 godina, te da su mu pećine služile kao privremeni zaklon, pogodan zbog blizine Čikole, u stalnoj potrazi za lovinom.

O postojanju života u doba prelaska brončanog u rano željezno doba govore nam lokaliteti kod Baline glavice (oko koje se kasnije razvio rimski Municipium Magnum), grobni humak u Donjim Kričkama, te pećina u Podumcima.

Većina gradina na ovom području potječe s početka starijeg željeznog doba (1000. - 500. prije Krista), od kojih svakako možemo izdvojiti Gradinu iznad Baljaka blizu Jošića Grede, Balinu Glavicu,tragove gradine u Kadinoj Glavici, gradina na području Tepljuha (pretpostavlja se kasniji lokalitet Promone), nad Badnjom Andabakina gradina i utvrđeno zdanje Kalun. Prodiranje Rimljana u ove krajeve donosi utvrđivanje u rimska naselja Magnum (Balina Glavica), Promona (vjerojatno Tepljuh), te Burnum iznad Manojlovačkih Slapova.

Lokaliteti koji svjedoče o rimskoj povijesti su ostaci vodovoda na Promini, nedaleko od izvora Točak, te vodovod u Petrovu Polju, na brdu Trlabetuša, kao i rimski sarkofag pronaden u Varoši.

Spomenici i znamenitostiUredi


Poznate osobeUredi

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.