Bazik
Bazik je naseljeno mjesto u sastavu općine Domaljevac-Šamac u Federaciji Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini.
| Bazik | |
|---|---|
  Bazik | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Posavska županija |
| Općina/Grad | Domaljevac-Šamac |
| Zemljopisne koordinate | 45°04′N 18°33′E / 45.06°N 18.55°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 539 |
Zemljopisni položaj i lokacija uredi
Bazik, selo u sjeveroistočnoj Bosni, u sastavu je općine Domaljevac-Šamac. Prije rata u BiH, koji je trajao od 1992. do 1995., Bazik je bio u sastavu općine Bosanski Šamac. Poslije rata ustrojena je općina Domaljevac-Šamac u čiji je sastav ušlo i naselje Bazik.
Zapadno od naselja Bazik nalazi se selo Grebnice, a istočno naselje Domaljevac. Bazik je smješten na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine neposredno uz rijeku Savu. Selo se prostire uz prometnicu Orašje – Bosanski Šamac i to 7 km od Bosanskog Šamca i 12 km od Orašja.
Stanovništvo uredi
| Bazik | ||||||
| godina popisa | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | ||
| Hrvati | 485 (98,4 %) | 526 (97,58 %) | 509 (95,14 %) | 569 (99,64 %) | ||
| Srbi | 4 (0,8 %) | 6 (1,11 %) | 7 (1,30 %) | 0 | ||
| Muslimani (Bošnjaci) | 2 (0,4 %) | 0 | 0 | 1 (0,17 %) | ||
| Jugoslaveni | - | 4 (0,74 %) | 3 (0,56 %) | 0 | ||
| ostali i nepoznato | 2 (0,4 %) | 3 (0,55 %) | 16 (2,99 %) | 1 (0,17 %) | ||
| ukupno | 493 (100 %) | 539 | 535 | 571 | ||
Gospodarstvo uredi
Tijekom svoje su povijesti mještani Bazika svoje prihode ostvarivali uglavnom poljodjelskom aktivnošću. Pretežito se proizvode žitarice (kukuruz i pšenica), a u manjoj mjeri industrijsko bilje (soja) U uzgoju životinja prevladavaju svinjogojstvo i peradarstvo. Nekoć su govedarstvo i proizvodnja mlijeka imali značajan udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali danas tih djelatnosti gotova pa i nema. Općom industrijalizacijom i deagrarizacijskim procesima koji su se zbivali sredinom 70-ih godina 20. stoljeća dio stanovništva napustio je poljoprivrednu proizvodnju i zaposlio se u obližnjim gradovima. Taj se trend nastavio sve do konca 20. stoljeća kada su deagrarzacijski procesi bili još očitiji. Danas se poljoprivrednom proizvodnjom bavi malen postotak mještana i to uglavnom s diversificiranim usmjerenjem u proizvodnji. Ostali, veći, dio stanovništva zaposlen je u tzv. državnim poslovima (općina, županija, carina, policija, vojska i sl.) čime osiguravaju materijalnu egzistenciju za sebe i članove svoje obitelji.
Pod područjem sela nalazi se oko 300 ha plodnog zemljišta koje obrađuje nekoliko OPG-ova što u osobnom vlasništvu što kroz zakupu. Najveći proizvođači konzumnih jaja su OPG Đure Brkića, Željka Brkića i Zvonke Lukača. Intenzivna proizvodnja na njihovim farmama odlikuje se kapacitetom od ca 25 000 koka nesilica.
Šport uredi
Izvor uredi
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Vanjske poveznice uredi
- glosk.com: Bazik Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. rujna 2007. (Wayback Machine)
- Bazik na webu
