Belišće

grad i naselje u Hrvatskoj, Osječko-baranjska županija

Belišće je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Belišće

grb
Gradska uprava
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska

GradonačelnikDinko Burić
Gradsko vijeće17 članova
Naselja9 gradskih naselja

Površina70,2 km2[1]
Površina središta5,2 km2
Koordinate45°41′N 18°25′E / 45.68°N 18.41°E / 45.68; 18.41

Stanovništvo (2021.)
Ukupno8884 [2]
– gustoća127 st./km2
Urbano5354
– gustoća1030 st./km2

Svetac zaštitniksv. Josip Radnik
Dan mjesta1. svibanj

Poštanski broj31551 Belišće
Pozivni broj+385 (0)31
AutooznakaOS
Stranicabelisce.hr

Zemljovid

Belišće na zemljovidu Hrvatske
Belišće
Belišće

Belišće na zemljovidu Hrvatske

Gradska naselja uredi

U sastav grada ulazi 9 naselja (stanje 2006.), to su: Belišće, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Kitišanci, Tiborjanci, Veliškovci i Vinogradci.

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva 2001. godine grad Belišće je imao 11786 stanovnika. Najveće je naselje Belišće sa 7197 stanovnika. Ukupan broj zaposlenih je 2688.

Prema popisu stanovništva 2011. godine grad Belišće je imao 10825 stanovnika. Najveće je naselje Belišće sa 6518 stanovnika.

Grad Belišće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3150
3137
3013
4378
5384
5441
5706
6664
7714
8322
9723
10938
11524
12456
11786
10825
8884
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Valpovo. U 1869. dio podataka sadržan je u gradu Valpovo. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Belišće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
8
1044
1467
1566
1962
2535
3147
3614
4620
6055
6780
7619
7197
6518
5354
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazuje se kao naselje od 1890. Podaci za 1880. odnose se na pripadajući dio naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Zemljopisni položaj uredi

Belišće se nalazi na desnoj obali rijeke Drave, sjeverozapadni je rubni dio Pridravske nizine Osijeka, kao jedne od regija Istočne Hrvatske. Na zapadu graniči s regijom Slavonske podravine, na sjeveru pretežno riječnim tokom Drave odijeljen je od južne Baranje, a na liniji jugozapad-sjeveroistok ima granicu s područjem grada Valpovo.

Geoprometni položaj Belišća vrlo je povoljan zbog položaja na rijeci Dravi, ali i dobra cestovna povezanost s ostatkom Hrvatske, posebice Osijekom, ali i cestom do Donjeg Miholjca, Slatine i Virovitice. Od 2001. godine povezan je Mostom 107. brigade HV s Belim Manastirom, Baranjom i Mađarskom. Također željeznicom je povezan preko Bizovca na longitudinalni pravac Osijek-Zagreb. Najbliža zračna luka je u Klisi kod Osijeka.

Grad Belišće leži na dvije rijeke: rijeci Dravi i rijeci Karašici, a kroz prigradsko naselje Bocanjevci i Goricu Valpovačku prolazi rijeka Vučica.

Povijest uredi

Prapovijest uredi

Tragovi najranijega ljudskoga života i djelovanja na prostoru grada Belišća potječu iz prapovijesti, u vremenu između 6. i 3. tisućljeća pr. Kr. Nađeni su ostaci naselja iz mlađeg kamenog doba i bakrenog doba (arheološko nalazište “Staro Valpovo”) i brončanog odnosno željeznog doba (Belišće – Zagajci I). Među najstarijim poznatim stanovnicima ovih krajeva bila su panonska i keltska plemena u željeznom dobu (1000 g. pr. Krista – početak I. stoljeća). Poslije toga, ovdje su duže ili tek u prolazu Rimljani, Goti, Gepidi, Langobardi, Avari, Franci i Bugari, da bi na kraju čitav prostor Slavonije prepustili našim davnim precima – Slavenima, Hrvatima. Srednjovjekovno naseljavanje ranih Slavena u belišćanski kraj utvrdilo je arheološko istraživanje na lokalitetu Belišće – Zagajci II (druga polovica 7. stoljeća i 8. stoljeće po. Kr.).

Početak industrije uredi

Belišće je nastalo 1884.godine kao naselje za radnike u drvnoprerađivačkoj industriji mađarskog veletrgovca i tvorničara Salamona Heinricha Gutmanna koji je godine 1884. ovdje otvorio veliku pilanu tada najveću u Europi za prorez hrasta, a kasnije i tvornice za proizvodnju parketa, tanina i drvno-destilacijskih proizvoda i bačava, te privatnu prugu za potrebe tvornice. Parcele desne strane Drave na kojoj je napravljena pilana 1884. kupljena je od valpovačke vlastele na desetogodišnje korištenje. Nakon umirovljenja svog oca, barun Edmund Gutmann i njegova braća preuzimaju tvrtku, a kasnije Edmundov sin Artur i nećak Viktor Gutmann, koji je ubijen 1946. godine od komunista.

S vremenom, ovdje se nastanjuju radnici iz pilane i tvornica, te polako rastu dijelovi Belišća poznati kao Mitrovica, Pekmez ulica i Bijela kuća. Prva izgrađena zgrada za stanovanje bila je Velika kuća (današnja uprava Belišća d.d.), a 1905. izgrađena je Palača Gutmann - jedna od najvećih arhitektonskih ostvarenja onog doba u ovom dijelu Hrvatske. Do Prvog svjetskog rata (1914.) pilana je ostvarivala veliki profit.

 
Palača Gutmann u središtu Belišća
 
Najstarije radničke kuće u Belišću
 
Stanovi radnika Gutmannove željeznice

Prvi svjetski rat uredi

Za vrijeme rata poslovna organizacija stagnira zbog podređenosti gospodarstva državi, te se onda 1918. sjedište poslovne organizacije seli iz Budimpešte u Belišće, te postaje dioničkim društvom s većinskim dijelom u posjedu obitelji Gutmann. U međuratnom razdoblju (1918. – 1939.) dolazi do stagnacije u proizvodnji i prodaji zbog tehnološke zastrajelosti, pa je tvornica primorena preorijentaciji (nova proizvodnja briketiranoga drvnog ugljena, proizvodnja kestenovoga taninskog ekstrakta, i dr.) i modernizaciji. Postaje jedna od vodećih tvornica u drvnoj industriji Hrvatske. Godine 1927. Belišće je dobilo status samostalne općine koje će ostati sve do 1955. godine.

Drugi svjetski rat uredi

Nakon Drugog svjetskog rata tvornički pogoni nastavljaju s radom ali u državnom vlasništvu bivše SFRJ. 1960. je presudna godina u daljnjem razvoju tvornice - tada su puštene u rad tvornice poluceluloze, papira i ambalaža od valovitog kartona (a zatvorene su tvornice za proizvodnju parketa, tanina, bačava i drvno-destilacijskih proizvoda) i tako postaje jedno od vodećih središta celulozno-papirne industije u cijeloj jugoistočnoj Europi.

Značaj željeznice uredi

Vrlo značajnu ulogu imala je željeznica, u početku privatna i malog kolosijeka od svega 100 cm, a poslije 1889. godine u vlasništvu Slavonsko-podravska željeznica d.d., koja je povezivala Belišće-Osijek, od 1945. u državnom vlasništvu SFRJ. Industrijska pruga normalnoga kolosijeka Belišće-Bizovac izgrađena je i puštena u promet 1970. godine.

Vjerski život uredi

Od 1891. godine kada je na belišćanskome groblju izgrađena rimokatolička kapelica posvećena Maloj Gospi do 1966. godine kada grad Belišće dobiva župu te započinje izgradnja župne crkve sv. Josipa Radnika (završena 1970.) vjernici su pripadali pod valpovačku župu. Pored crkve je samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša. Crkveni god je na blagdan sv. Josipa Radnika, 1. svibnja, koji je ujedno dan Grada Belišća.

Stanovništvo uredi

Za vrijeme izgradnje i rada tvornice doseljavali su se, u početku, ljudi iz Valpovštine i Miholjštine, te naročito Like, a kasnije i iz cijele Jugoslavije, naročito Srbi i Hercegovci, pa i dalje (Rusija, Mađarska, Češka).

 
Noviji stambeni blokovi u središtu Belišća

U Domovinskom ratu grad je pretrpio značajna razaranja zbog granatiranja JNA i srpskih paravojnih postrojba iz okupirane Baranje. Sve je više malih i srednjih poduzetnika. Uz Belišće d.d. nastaje drugi po važnosti gospodarski subjekt - ThyssenKrupp kao vlasnik nekadašnje Tvornice strojeva u sastavu Belišća.

Administracija i politika uredi

Samoupravni djelokrug Grada Belišća uređen je Statutom, koji je posljednji puta promijenjen u siječnju 2020. godine.

Grad Belišće čine sljedeća naselja: Belišće, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Kitišanci, Tiborjanci, Veliškovci, Vinogradci, Gorica Valpovačka.

Tijela Grada Belišća su Gradsko vijeće i Gradonačelnik.

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom. Gradsko vijeće broji 17 članova. Predsjednik Gradskog vijeća je Dario Fletko izabran s kandidacijske liste grupe birača, a potpredsjednici su Zlatko Adjulović iz SDP-a i Milan Zamaklar izabran s kandidacijske liste grupe birača. Kandidacijska lista grupe birača dobila je na izborima 2017. godine 12 vijećnika, HDZ 3 te SDP i HSU po jednog.

Gradonačelnik Belišća je Dinko Burić, a zamjenici su mu Ljerka Vučković i Domagoj Varžić. Gradonačelnik je izabran s kandidacijske liste grupe birača.

Javna priznanja grada Belišća su:

  1. Počasni građanin grada Belišća
  2. Plaketa "Grb grada Belišća"
  3. Plaketa "S. H. Gutmann".
  4. Plaketa za životno djelo "Zlatni list".

Počasnom građaninu dodjeljuje se posebna Povelja.

Grad ima službeno glasilo pod nazivom "Službeni glasnik Grada Belišća" koji se dostavlja na adresu svake obitelji po izdanju novoga broja.

Od 1993. godine grad Belišće ima status općine, a od 1997. godine dobilo je status grada. Od 9. ožujka 2009. godine gradska uprava preselila se u novu zgradu koja se nalazi u Ulici kralja Tomislava.

Ekonomija uredi

  • Belišće d.d. - najveći je hrvatski proizvođač ambalažnog papira i ambalaže valovitog kartona i jedan od vodećih u jugoistočnom dijelu Europe, više od polovice svoje proizvodnje izvozi na svjetsko tržište
  • ThyssenKrupp Elastomertechnik sa sjedištem u Hamburgu - proizvodnja CNC strojeva
  • Kombel d.o.o. - nositelj komunalnih vrijednosti, također nositelj izgradnje tržišnog centra 2004. godine
  • Tržni centar Belišće - tržni centar ukupne je površine 1680 m² i sadržava tridesetak poslovnih prostora ukupne površine 861 m² kao što su mesnica, cvjećarnica, kafići, banka, osiguranje, tisak, hrvatska lutrija, kladionice i ostali mali obrti. Izgradnja centra koštala je oko 1.000.000 kn. Otvorena je 2005. godine kada je u potpunosti zamijenila dosadašnju tržnicu na čijem je mjestu sada parkiralište.

U gradu postaji također tzv. Zona male privrede gdje se nalaze srednjemali poduzetnici iz cijele Hrvatske koji su odlučili svoje djelovanje proširiti i na ovo područje.

Ostala mikroekonomija su mali i srednji poduzetnici, te je slabo razvijena poljoprivredna uglavnom na malim obiteljskim posjedima.

Šport uredi

Belišće, grad športa u kojem djeluje 16 grana sportova s više od 1000 registriranih sportaša. U riznici medalja i priznanja ima pokale sa svih velikih europskih i svjetskih natjecanja, OI, SP, EP kao i osvojenih državnih prvenstava, a ime Belišća diljem svijeta pronijeli su kajakaši, kanuisti, kuglaši, ribolovci.

Nastavno-športska dvorana za 800 posjetitelja, objekt je koji unosi kvalitetu u rad dvoranskih športova. Unutar sportsko-rekreacijskog centra nalaze se brojna vanjska igrališta za nogomet, košarku, rukomet, tenis, odbojku na pijesku i boćanje.

Kajakaška utrka Majski turnir gradova održava se od 1972.[3] Streetball Belišće održava se od 2013.[4]

Poznati športaši uredi

Športski klubovi uredi

U SFRJ su još postojali i nogometni klubovi NK Lokomotiva Belišće i NK Sloga Belišće, koji su igrali u Slavonskoj nogometnoj zoni[6]

Obrazovanje uredi

Prva ustanova za obrazovanje bila je školska učionica iz 1886. godine, a onda se 1890. godine podiže i zgrada pučke škole (današnji Centar mladih). Današnja Osnovna škola Ivana Kukuljevića ima preko 1000 učenika i s tim brojem jedna je od najvećih u Republici Hrvatskoj.

Dječji vrtić Maslačak započinje s radom 1942. godine i ima oko 200-tinjak djece.

U Ulici kralja Tomislava nalazi se i Amatersko kazalište koje datira iz 1957. godine. Svake godine tradicionalno se održavaju poznate Rombergove večeri (Romberg je bio poznati belišćanski glazbenik i kompozitor koji je većinu životu proveo u Americi, skladao je Belišćanski marš - skladbu koju je posvetio svome rodnome gradu - Belišću) i ostale kulturološke priredbe.

Također u Belišću postoji i gradska knjižnica i čitaonica koja je smještena u novu upravnu zgradu u Ulici kralja Tomislava. Knjižnica trenutačno ima preko 21000 knjiga.

Od 1. svibnja 2015. Gradski Radio Belišće[7] emitira na frekvenciji 101,3 MHz.

Vrtići uredi

Osnovne škole uredi

  • Osnovna škola Ivana Kukuljevića
  • područne škole nalaze su u Veliškovcima i Vinogradcima

Znamenitosti uredi

U užem središtu mjesta nalaze se do danas sačuvani objekti povijesne industrijske arhitekture, posebice kuće (Pekmez ulica) i zgrade za stanovanje (Velika kuća, Bijela kuća - današnje kino) tadašnjih radnika belišćanskih tvornica. Osim njih, u središtu mjesta nalazi se i velika Guttmanova palača iz 1905. godine koja je nažalost teško stradala u Domovinskom ratu pogotkom zapaljive granate iz Baranje čije je obnavljanje u tijeku.

Pored Gutmannove palače nalazi se spomenik Gater - prvi gater iz one davne Gutmannove pilane.

Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu postavljen je 1948. godine ispred Palače Gutmann.

Spomen-vlak nekadašnje uskotračne Slavonsko-podravske željeznice nalazi se u krugu Belišća d.d. s lokomotivom iz 1913. godine izrađene u Münchenu. Od postavljanja do danas kompozicija je više puta restaurirana, a od propadanja spašena je lokomotiva, tender, putnički vagon, jedan zatvoreni i dva otvorena teretna vagona.

Na centru grada je spomenik-fontana postavljena 1976. godine.

Park hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata u središtu grada krasi brončana skulptura Susret (Ptice).

Smještena u park blizu belišćanske pošte Belišćanska ratna knjiga podsjeća na godine razaranja i postojanosti Belišća.

Preko Mosta 107. brigade u Baranji, s desne stane ceste, nalazi se spomenik poginulim braniteljima 107. brigade HV Knjiga mrtvih.

Muzej Belišće otvoren je 1975. godine, uglavnom prikazuje povijest Belišća od nastanka pilane pa do danas. Muzej je specifičan po tematici i sadržaju te nema sličnosti s drugim muzejima u Slavoniji. Sa stražnje strane Gutmannove palače u podrumskom ateljeu nalazi se Galerija - objekt kulturno-obrazovnog sadržaja u kojem možete pogledati izložbe belišćanskih amatera slikara, ali i učenika Osnovne škole Ivana Kukuljevića. Galerija pripada pod zaštitu Muzeja Belišće.

Jedna od najpoznatijih znamenitosti, koja služi kao atribut u nadmetanju Barabera i Žabara, je belišćanski olimpijski bazen izgrađen 1978. godine. Za vrijeme ljetnih mjeseci održavaju se poznate Igre na vodi koje dovode natjecatelje iz cijele Hrvatske.

U Belišću se organiziraju Rombergove glazbene večeri od 1970. godine u spomen na skladatelja Sigmunda Romberga, koji je djetinjstvo proveo u Belišću, a poslije je ostvario veliki glazbenu karijeru u SAD-u.

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. https://belisce.hr/novosti/odrzan-46-majski-turnir-gradova/
  4. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. svibnja 2023. Pristupljeno 18. svibnja 2023.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. (boš.) Slobodna Bosna Sedam dana i ljudi. Petak, 9. studenoga , Tjedna Heftarica, 17. studenoga 2012,
  6. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2015. Pristupljeno 2. prosinca 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. Gradski Radio Belišće. Pristupljeno 6. lipnja 2023.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Belišće


  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.