Berislavići Malomlački

Berislavići Vrhički ili Malomlački su hrvatski feudalci od plemenitog roda Čubranića (de genere Ciprianorum), koji spominju se od još davne 1337. godine[1] Pridjevak Vrhrički dobili su po svom posjedu Vrhriki (danas Vrlici).[2] Prvotno su imali posjede na području srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske, u županjima Hlivno i distriktu Vrhrika u kninskoj županiji, odakle su se povukli u vrijeme osmanskog vojnog napredovanja i krajem 15. stoljeća dobili posjed Mala Mlaka na prostoru Turopolja, po kojem su prozvani Malomlački,[1] ali i u drugim dijelovima zagrebačke i varaždinske županije.

Hrvatska velikaška obitelj
Berislavići Vrhrički i Malomlački
Država Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom
Etničko podrijetlo hrvatsko
Matična kuća Ćubrinići
Utemeljenje 15. stoljeće
Izumrli 1713.

Po doseljenju u nove krajeve istaknuo se Stjepan II. "Beryzlawich de Vrhreka" (o.1486.-o.1509.) u službi hrvatsko-ugarskog kralja Matijaša Korvina (1458. – 1490.) i njegova sina Ivaniša, kao kaštelan Lukavca i Medvedgrada, te kapetan medvedgradski, rakovečki i lukavečki. Naslijedio ga je sin Juraj koji je preuzeo nosi pridjevak Malomlački po obiteljskom imanju Maloj Mlaci. Jurjev sin Stjepan III. (o.1560. – 1628./30.) bio je zagrebački i križevački župan, hrvatski podban (1591. – 1596.) i vicepronotar Kraljevstva.[3]

Stjepanov sin Franjo Aleksandar (o.1631. – 1678.) bio je kapetan grofa Petra Zrinskog i sudjelovao je u zrinsko-frankopanskoj uroti, ali ga je kralj Leopold I. Habsburg (1655. – 1705.) pomilovao 1671. godine.[2]

Franjo Antun (o.1662. – 1710.), sin Stjepanova brata Ivana, bio je podkapetan banske čete i vojvoda u Degoju. Smrću njegova sina Jurja 1713. godine izumire rod Berislavića Malomlačkih u muškoj lozi[4]

Bilješke uredi

Vanjske poveznice uredi