Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije katolička je dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Također, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha.
Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije | |
![]() Bezgrešno začeće Giovannia Battiste Tiepola | |
Ustanovljen | 8. prosinca 1854. apostolskim pismom Pija IX. Neizrecivi Bog(Ineffabilis Deus) |
---|---|
Svetkovina | 8. prosinca |
Blažena Djevica Marija | |
![]() |
TumačenjeUredi
Često se zamjenjuje s doktrinom, kada je Marija začela Isusa, radi se o dvije različite pojave. Prema dogmi, Marija je začeta na normalni biološki način, ali njenu dušu je stvorio Bog u vrijeme njenog začeća.
Izvori dogmeUredi
Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio, papa Pio IX. u poslanici Neizrecivi Bog (Ineffabilis Deus), 8. prosinca 1854. godine.[1] Katolička Crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao "punu milosti", a crkveni oci nazivali su Mariju - Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.
Datum praznikaUredi
Blagdan Bezgrešnog začeća se slavi na Zapadu 8. prosinca. "Ako pak 8. prosinca padne na nedjelju, svetkovina Bezgrešnog začeća se prenosi na ponedjeljak, 9. prosinca (vidi: Rangiranje svetkovina)" To se konkurencija jer nedjelja došašća ima prednost pred svim slavljima.
IzvoriUredi
- Bilješke i literatura
- Marko Tilošanec, Bezgrešno začeće Inačica izvorne stranice arhivirana 30. studenoga 2019., www.sveti-petar.hr, objavljeno 4. prosinca 2015., pristupljeno 8. prosinca 2020.
PovezniceUredi
Vanjske povezniceUredi
- Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije |
- Mrežna mjesta
- Ivan Karlić, „Ja sam Bezgrješno začeće.“ Lurd i povijesni razvoj dogme o Bezgrješnom začeću blažene Djevice Marije, 2017.
- Goran Dabić, Od Marijine osobne svetosti do njezine izvorne svetosti, Bogoslovska smotra, 1/2005.