Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (lat. Immaculata Conceptio Beatae Virginis Mariae), katolička je dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svojega začeća. Također, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je, puna milosti dobivenih od Boga i živjela život posve bez grijeha.[1] Ujedno je i svetkovina, koja se slavi 8. prosinca, u razdoblju Došašća.
| Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije | |
.jpg) Bezgrešno začeće Giovannia Battiste Tiepola | |
| Ustanovljen | 8. prosinca 1854. apostolskim pismom Pija IX. Ineffabilis Deus (Neizrecivi Bog) |
|---|---|
| Svetkovina | 8. prosinca |
| Svetišta | Marijansko svetište u Nevigesu |
| Blažena Djevica Marija | |
 Portal o kršćanstvu
| |
Tumačenje
urediDefiniciju dogme dao je papa Pio IX. u poslanici Ineffabilis Deus 1854.:[1]
- »Posebnom milošću i povlasticom svemogućeg Boga, zbog predviđenih zasluga Isusa Krista, Spasitelja ljudskog roda, blažena Djevica Marija bila je izuzeta od svake ljage istočnoga grijeha.«
Često se zamjenjuje s doktrinom o Marijinu začeću Isusa po Duhu Svetom, no radi se o dvjema različitim događajima. Prema dogmi, Marija je začeta na normalni biološki način, ali njezinu je dušu Bog stvorio u trenutku njezina začeća.
Katekizam o Bezgrešnomu začeću naučava u člancima od 490. do 493.[2]
Izvori dogme
urediUtemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio, papa Pio IX. u poslanici Neizrecivi Bog (Ineffabilis Deus), 8. prosinca 1854. godine.[3] Katolička Crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao "punu milosti", a crkveni oci nazivali su Mariju - Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.
Svetkovina
urediSvetkovina Bezgrešnoga začeća slavi se u Katoličkoj Crkvi 8. prosinca.
Ako 8. prosinca padne na nedjelju, svetkovina Bezgrešnog začeća prenosi se na ponedjeljak, 9. prosinca (tzv. konkurencija jer nedjelja došašća ima prednost pred svim slavljima).
Svetkovina je u Opći rimski kalendar uvrštena još u XV. stoljeću.[1]
Izvori
uredi- Bilješke i literatura
- ↑ a b c Barbanić, Ivan: Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije hkm.hr. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 8. prosinca 2023.
- ↑ Što Katekizam uči o Bezgrešnom začeću? hkm.hr. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 8. prosinca 2021.
- ↑ Prijevod bule "Ineffabilis Deus" ("Neizrecivi Bog") Pija IX. od 8. XII. 1854. kojom je proglašena dogma Bezgrješnog Marijina začeća Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. veljače 2021. (Wayback Machine), Služba Božja, 4/2004.
- Marko Tilošanec, Bezgrešno začeće Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. studenoga 2019. (Wayback Machine), www.sveti-petar.hr, objavljeno 4. prosinca 2015., pristupljeno 8. prosinca 2020.
Poveznice
urediVanjske poveznice
uredi- Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije |
- Mrežna mjesta
- Karlić, Ivan: „Ja sam Bezgrješno začeće.“ Lurd i povijesni razvoj dogme o Bezgrješnom začeću blažene Djevice Marije, 2017.
- Dabić, Goran: Od Marijine osobne svetosti do njezine izvorne svetosti Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. veljače 2021. (Wayback Machine), Bogoslovska smotra, 1/2005.