Bijela (distrikt Brčko)

Bijela je naseljeno mjesto u sastavu distrikta Brčko, BiH. Nalazi se na jugozapadu Brčkog i leži na obroncima planine Majevice. Graniči sa selima Cerik na sjeveru, Skakava Gornja na istoku, Rašljani na jugu, i Gornji Hrgovi na zapadu. Nedaleko od sela nalazi se rjeka Bjeli potok.

Bijela
Regija BiHBosanska Posavina
EntitetDistrikt Brčko
Općina/Graddistrikt Brčko

Koordinate44°47′N 18°34′E / 44.79°N 18.56°E / 44.79; 18.56

Stanovništvo
 – naselje (1991.)2.539

Pozivni broj049
Zemljovid
Bijela na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Bijela
Bijela
Bijela na zemljovidu BiH

Zemljopis

uredi

Nalazi se oko rijeke Tinje, nedaleko od Brčkog. Podijeljeno je na tri dijela koje se danas smatra samostalnim selima. U Bijeli Hrišćanskoj su pravoslavci, u Bijeli Latinskoj su katolici, a Bijela Varoš ili Kalajdžije je treći dio. To je bila cincarska Bijela, koju su osnovali doseljeni Cincari.

Povijest

uredi

Dolinom Tinje je prolazio živi trgovački put u osmansko doba. U stara vremena nije bila tržištem, nego su od nje trgovinsko središte, čaršiju napravili od Bitole pridošli Cincari. Cincari su se u ovom kraju bavili trgovinom i obrtom. Mjesto naseljavanja izabrali su nakon što su neke njihove skupine otišle u Zovik, Porebrice i Tramošnicu. Nakon austro-ugarskog zaposjedanja BiH, napravljena je cestovna mreža. Drumovi kroz Bosansku Posavinu ostavili su Bijelu po strani zbog čega je postupno pročala kao trgovačko mjesto i u potpunosti izgubila značaj trgovačkog mjesta. Nisu propali brzo poput onih u Zoviku-Kalajdžijama i Porebricama-Kalajdžijama, jer je u Bijeloj još bilo obitelji cincarskih korijena koji su živjeli varoškim načinom života. Bilo je i nekoliko trgovačkih radnji, no nisu ih više vodili cincarski potomci, jer su vremenom Srbi sa sela došli u grad i bavili se djelatnostima kojima su se tradicijski bavili Cincari.[1]

Za vrijeme socijalističke BiH naselje Bijela Srpska pripojeno je Bijeloj.[2]

Mjesto je oživjelo izgradnjom željezničke pruge Brčko — Banovići koja je prošla kroz Bijelu.[1]

Stanovništvo

uredi
Bijela
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 1.729 (68,09%) 1.982 (70,78%) 2.026 (70,76%)
Srbi 730 (28,75%) 726 (25,92%) 802 (28,01%)
Muslimani 5 (0,19%) 10 (0,35%) 9 (0,31%)
Jugoslaveni 34 (1,33%) 3 (0,10%) 16 (0,55%)
ostali i nepoznato 41 (1,61%) 79 (2,82%) 10 (0,34%)
ukupno 2.539 2.800 2.863

Šport

uredi

Izvor

uredi
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  1. a b (srp.) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenikaArhivirana inačica izvorne stranice od 14. veljače 2021. (Wayback Machine) Cincarsko groblje u Bijeloj - Kalajdžijama, grobljanska cjelina - odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom, 7. studenoga 2011. (pristupljeno 18. veljače 2020.)
  2. [htp://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990.]

Vanjske poveznice

uredi