Biserka Vučković
Biserka Vučković (Zagreb,[1] 1940.) hrvatska je redateljica i nagrađivana dramska režiserka. Jedna je od utemeljitelja sinkronizacije crtanih filmova u Hrvatskoj[2][3][4] i istaknuta je redateljica radiodrama, osobito dječjih. Neke od njenih najpoznatijih sinkronizacija uključuju serijale Obitelj Kremenko, Štrumpfovi, Zekoslav Mrkva i Eustahije Brzić.[2] Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika.[5]
| Biserka Vučković | |
|---|---|
| Rođenje | 1940. (85 god.) Zagreb |
| Zanimanje | redateljica |
| Godine rada | 1965. – danas |
| Važnije uloge | Obitelj Kremenko Štrumpfovi Zekoslav Mrkva |
portal o životopisima ‧ portal o filmu | |
Životopis
urediRođena je u Zagrebu 1940. godine.[6] U dobi od devet godina pristupa ansamblu radiodrame na Radiju Zagreb. Nakon diplomiranja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, godine 1965. zapošljava se u Radiju Zagreb kao redateljica Dramskoga programa stanice, gdje režira igranu, dokumentarnu radiodramu te ars acusticu, a biva zapažena za svoje radiodrame za djecu.[2]
Nastankom Televizije Zagreb djeluje kao režiserka i voditeljica sinkronizacije za neke od prvih crtanih serija sinkroniziranih na hrvatski jezik.[2] U sinkronizaciju uvodi kazališne glumce poput Drage Krče, Mladena Šermenta, Ivu Rogulju, Vladimira Puhala, Branku Cvitković, Otokara Levaja i druge.[4] Godine 1985. dobiva Nagradu Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske.[2] Tijekom 1990-ih godina napušta Hrvatsku televiziju zbog cenzure humora u prijevodima za sinkronizaciju, među ostalim i Zekoslava Mrkve.[3]
Godine 2001. ulazi u mirovinu,[2] no nastavlja raditi na sinkronizacijama. Osim režije posuđuje glas u filmovima Auti 2 (kao Mama Topolino), Priča o igračkama 4 (kao Margareta) i Duša (kao Gerel).
Filmografija
urediRadiodrame
uredi- Radio vrtić, 1975. (nagrada na Tjednu radija, Ohrid)[2]
- Vodena priča, 1984. (nagrađena za najbolju radiodramu)[2]
- Upomoć, Melita, 1990.
- Mir u školjkama bisere stvara, 1994. (nagrada na Međunarodnom festivalu Ars Acustica Meeting, Beč)[2]
- A V će dopisati ptice, 1995. (nagrada na Marulovim danima, Split)
- Orfeuridika – Pompejanski grafiti, 1996. (nagrada na Marulićevim danima, Hvar)[2]
- Danas je Valentinovo, 2000.
- Lopudska sirotica, 2001. (Grand Prix na festivalu Prix Marulić, Hvar)[2]
Režija
uredi- Čudesna šuma, 1986. (redateljica dijaloga)
- Čarobnjakov šešir, 1990. (redateljica dijaloga)
- Čudnovate zgode šegrta Hlapića, 1997. (redateljica glasova)
Sinkronizacija
uredi- Snjeguljica i sedam patuljaka, 1937.[7]
- Piksi i Diksi, 1958.[8]
- Ogi i Dogi, 1959.[8]
- Calimero, 1963.[8]
- Obitelj Kremenko, 1960. (sinkronizirano 1968.)
- Eustahije Brzić, 1973.
- Štrumpfovi (prikazivanje u Hrvatskoj počelo 30. prosinca 1984.)[9]
- Sport Billy, 1982.
- Petar pan, 2003.
- Rugratovi u divljini, 2003.
- Charlotteina mreža, 1973. (sinkronizirano 2004.)
- Bambi, 1942. (sinkronizirano 2005.)
- Bambi 2, 2006.
- Legenda o El Cidu, 2003. (sinkronizirano 2007.)
- Pinokio, 1940. (sinkronizirano 2009.)
- Moj mali planet, 1996. (franc. Ma petite planète chérie; sinkronizirano 2011.)
- Štrumpfovi, 2011.
- Štrumpfovi 2, 2013.
- Pčelica Maja, 2014.[10]
- Pčelica Maja: Medene igre, 2018.
- Kućni ljubimci na tajnom zadatku, 2019.
- Pčelica Maja 3: Zlatno jaje, 2022.
Prijevodi
uredi- Viglianedi-Rocca, Lorenzo; Di Pietro, Massimo. 1968. Homoseksualnost. Epoha, Prosvjeta.
Izvori
uredi- ↑ Radio Voćarska. RadioTeatar. Pristupljeno 30. rujna 2024..
Ali i nešto mlađi Mladen Rutić i Biserka Vučković s Trešnjevke, kao i Darko Tralić iz Črnomerca, sve su to radijski autori-istraživači koje je život cijelim svojim trajanjem vezao uz Zagreb a znamo o njima malo ili gotovo ništa.
- ↑ a b c d e f g h i j k Vučković, Biserka. Leksikon Hrvatske radiotelevizije. Pristupljeno 30. rujna 2024.
- ↑ a b Gargamel, Papa Štrumpf, Kremenko i Vanda žive u Zagrebu. Jutarnji list. 10. listopada 2009. Pristupljeno 30. rujna 2024.
- ↑ a b Lana Kovačević. 27. svibnja 2021. Počeo je kao arhitekt, postao glumačka legenda, sinkronizirao crtiće, ali i porniće. Večernji list. Pristupljeno 30. rujna 2024.
- ↑ Članovi. HDDU - hrvatsko društvo dramskih umjetnika. 18. siječnja 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. siječnja 2024. Pristupljeno 30. rujna 2024.
- ↑ Primorac, Branka. 8. studenoga 2022. Veliki majstor radiofonije. Hrvatsko glumište. Pristupljeno 30. rujna 2024.
- ↑ Branilović, Martina. 28. rujna 2016. Bajke braće Grimm u filmskom mediju (disertacija). University of Pula. Faculty of Educational Sciences. str. 14
- ↑ a b c Moje Vrijeme. 28. siječnja 2020. Kako su mali plavi Štrumpfovi osvojili Jugoslaviju. Pristupljeno 30. rujna 2024.
- ↑ Baković, Rahela. 26. rujna 2023. Radiotelevizija Zagreb i društveno-kulturna povijest televizije u Hrvatskoj 1980-ih (disertacija). University of Pula. Faculty of Philosophy
- ↑ Za najmlađe filmoljupce tu je Pčelica Maja - STAR FILM FEST. 15. kolovoza 2019. Pristupljeno 30. rujna 2024.