Bitka za Bihać 1592.
Bitka za Bihać 1592., bila je jedna od bitaka u pohodima bosanskog paše Hasan-paše Predojevića na Hrvatsku.[1]
| Bitka za Bihać (1592.) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
 Prikaz Bihaća iz 1590. godine | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
 Osmansko Carstvo
|
 Hrvatsko Kraljevstvo
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Hasan-paša Predojević
|
Josip Lamberg
| ||||||
Političko-vojna pozadinaUredi
Nakon neuspjeha opsade Siska 1592. Predojević pripremao je teren za osvajanje Siska, "ključa Hrvatske", jer bi padom Siska bio otvoren put prema Zagrebu što je onda pretpostavljalo i konačno osvajanje čitave Hrvatske.[1]
Tijek bitkeUredi
Osmanske su snage opsjele grad. Opsada je trajala devet dana. Grad je praktično pao bez borbe. Paša je lažno obećao građanima ako predaju grad imat će potpunu slobodu. Kapetan Lamberg otvorio je 19. lipnja gradske dveri na zahtjev građana. Obećanje se pokazalo lažnim. Predojević je prekršio obećano: Osmanlije su pobile dvije tisuće ljudi, a u ropstvo sa sobom odveli oko 800 djece.[1]
Ishod bitkeUredi
Lako osvajanje Bišća,[2] predstavljalo je veliki psihološki moment, jer je osvojio grad koji je u ona vremena bio nazivan i "glavnim gradom Hrvatskog Kraljevstva".[1] Odluku o novom pohodu ohrabrio je i uspjeh u bitci kod Bresta u Pokuplju iste godine kad je Predojević porazio postrojbe hrvatskog bana Tome Erdődyja[3] te uspješna pustošenja po Turopolju (Mraclin i dr.).
Hrvatski sabor je nakon pada Bihaća brzo reagirao. Donio je insurekciju (insurrectio), tj. odluku o općem ustanku, gdje je napisano da na banov poziv plemići, kmetovi, građani i sve duhovne osobe moraju krenuti u rat.[1]
Vidi jošUredi
IzvoriUredi
- ↑ a b c d e Sandra Skanderlić: Bitka kod Siska Inačica izvorne stranice arhivirana 22. svibnja 2015., Hrvatski internet portal u Švicarskoj croatia.ch
- ↑ Predojević, Hasan-paša, Hrvatska enciklopedija
- ↑ Hasan-paša Predojević, Proleksis enciklopedija