Bizonja
Bizonja (mađarski: Bezenye; njemački: Pallersdorf, na čunovsko-gradišćanskom narječju: Bizunja),[1] selo u sjeverozapadnoj Mađarskoj u županiji (megye) Đursko-mošonjsko-šopronskoj, naseljeno još od rimskog doba. Najstariji stanovnici bili su Teutoni, a u novijoj povijesti dolaze Pečenezi, u mađarskom jeziku nazivani Besenyő, odakle mu i ime Bezenye, odnosno Bizonja. Hrvati (gradišćanski Hrvati) Haci, podrijetlom iz Dalmacije naseljavaju ga pojavom Turaka na balkanskim prostorima, i otada su većinsko stanovništvo. Ima i nešto Nijemaca koji su se tu naselili u 18. stoljeću. U novije vrijeme (2005.) Hrvati iz Bizonje na čelu s Tildom Kőrösi sklapaju partnerstvo s kulturno-umjetničkim društvom iz Šenkovca u Hrvatskoj.
Bizonja | |
---|---|
Država | Mađarska |
Regija | Zapadno Podunavlje |
Županija | Đursko-mošonjsko-šopronska |
Površina | |
• Ukupna | 30,04 km2 |
Koordinate | 47°57′51″N 17°12′53″E / 47.96403°N 17.21480°E |
Stanovništvo | |
• Ukupno | 1470 (49) |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 9223 |
Pozivni broj | 96 |
Stranica | http://www.bezenye.hu |
U Bizonji je bio rođen Matijaš Laáb pisac i prevoditelj Novog zavjeta na hrvatskom jeziku gradišćanskih Hrvata.
Poznate osobe
uredi- Kalist Ambruš, hrv. vjerski pisac
- Jive Žigmund Karner, hrv. vjerski pisac i prevoditelj
- Mate Drobilić, hrv. prevoditelj iz Mađarske
- Matijaš Laáb, hrv. pisac i prevoditelj iz Mađarske
- Gašpar Laáb (1747. – 1834.), geodet i inženjer vodogradnje
Izvori
uredi- ↑ Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., natuknica Mate Drobilić, str. 293.