Blato (Mljet)

Blato
	Blato, naselje smješteno uz vrlo plodno Blatsko polje
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina/grad	Mljet
Najbliži veći grad	Dubrovnik
Površina	8,6 km2
Koordinate	42°45′45″N 17°28′53″E / 42.76245°N 17.48131°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	31
– gustoća	4 st./km2
Odredišna pošta	20225 Babino Polje
Pozivni broj	+385 20
Autooznaka	DU
	Blato Blato na zemljovidu Hrvatske

Blato (tal. Blatta di Méleda) je naselje na otoku Mljetu. Smjestilo se na srednjem dijelu otoka, uz vrlo plodno, istoimeno, polje.

Povijest

Dolaskom slavenskog stanovništva na Mljet, osnivaju se prva stalna naselja na otoku. Blato je nastalo kao treće naselje, smjestivši se uz vrlo plodno polje, koje se se nalazi u neposrednoj blizina Blatske blatine, izvora pitke vode, koja je natapakla cijelo polje i koja je dala naselju samo ime. Zbog svog odličnog položaja, Blato je u jednom trenutku bilo toliko veliko naselje da je imalo vlastitu osnovnu školu, koja danas više nije otvorena.

Stanovništvo

Blato je oduvijek bilo jedno od većih naselja na otoku, ali zbog iseljavanja stanovništa na obalu, poglavito u naselja Ropa i Kozarica, svakim popisom stanovnika Blato bilježi pad broja stanovnika. Popisom iz 2001. godine, Blato je naseljavalo 46 stanovnika.^[4]

Naselje Blato: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	107	93	78	118	119	160	204	227	174	165	141	107	91	77	46	39	31
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1981. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja Kozarica i Ropa u samostalna naselja. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Ropa. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo

Naselje je smješteno podno vrlo visokog brda, na rubnim dijelovima iznimno plodnog polja, koje je bilo potpuno zaštićeno sa svih strana te nije bilo straha od nenadanih napada i to su bili glavni uvjeti da Blato svoje gospodarstvo temelji na uzgoju vinove loze te izlovu jegulja, koje se u zimsko vrijeme mrjeste u obližnjoj blatini. Svoje proizvode stanovništvo je izvozilo u Dubrovnik preko 4 km udaljene luke Kozarice. Danas se stanovništvo još uvijek bavi uzgojem vinove loze, ali gradnjom vodocrpilišta, postaje otočni vodovodni centar, vrlo bitan u ljetnim mjesecima.

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
↑ - Popis stanovništva 2001. godine

Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[4] - Popis stanovništva 2001. godine

[1]

[2]

[3]

[4]