Wikipedija

Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)

općina i naselje u Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemska županija

Bošnjaci su općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.

Bošnjaci
Bošnjaci na karti Hrvatska
Bošnjaci
Bošnjaci
Bošnjaci na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Andrija Juzbašić (HSS)
Stanovništvo (2021.) 2.871
Broj stanovnika
Bošnjaci, Vukovarsko-srijemska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]		 4653 3901 2868
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj 32275

Zemljopis Uredi

 
Središte Bošnjaka

Površina općine je 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % šuma. Selo se nalazi u blizini rijeke Save i grada Županje, s kojom je urbanizacijom gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km. Graniči s općinama Vrbanja, Drenovci, Nijemci, gradovima Županja i Otok, te s Bosnom i Hercegovinom.

Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta A3 na sjeveru Općine (GP Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-Lipovac- GP Bajakovo), te državna cesta D214 (Županja-Bošnjaci-GP Gunja) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta D55, a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni granični prijelaz Županja - Orašje. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.

Povijest Uredi

Na lokalitetu Poprnjak, oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola kulture polja sa žarama koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datira u završnu fazu brončanog doba (Br D - Ha A1), oko 1000 godina prije Krista. Na prostoru Žuželja, kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je starohrvatska nekropola.

Prvi se puta Bošnjaci spominju 1476. godine, u popisu posjeda Selna (Zelna),[1] i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća ušoravanjem biti povezana u cjelinu.

Turska vladavina Uredi

 
Unutrašnjost crkve Sv. Martina, Bošnjaci

Posavski dio Slavonije Turci osvajaju 1536. godine, a ovo je područje pripadalo Srijemskom sandžaku, kadiluku Nijemci i nahiji Posavina. Područje današnjih Bošnjaka sastojalo se od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko 1570. izgledala ovako:

  • Boşnak (Bošnjaci): 2200 akči poreza, 11 kuća,
  • Buçiye (Buče) i Karaş (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća,
  • Salanik, Islaniçi (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća.

Najviše je poreza i ušura[2] plaćano je od pšenice, prosa, košnica, ovaca i svinja, a stanovnici Slanić sela[1] imali su i 4 vodenice na rijeci Savi.

Vojna krajina i suvremeno razdoblje Uredi

 
Unutrašnjost crkve u Bošnjacima, 2020.

Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi Bošnjaci su dio Slavonske vojne granice, 7. Brodske graničarske pukovnije i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji.

Dne 16. rujna 1845. kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski parobrod Sloga.[3]

Važan datum za općinu je 22. svibnja 1897. kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za izbore za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor.,[4] a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva Krvavi bošnjački izbori.[5]

Od 1945. do 1963. događala su se ukazanja Majke Božje i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama Vinko Juzbašić, te svećenik Srijemske biskupije Petar Šokčević u knjizi Zapisi iz olovnih vremena, u poglavlju Ukazanja u Bošnjacima 1945. – 1963. Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.[6]

U Domovinskome je ratu sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih.

Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu Općine Županja.

Stanovništvo Uredi

 
Bošnjaci, svibanj 2018.

Bošnjaci su selo s hrvatskim, katoličkim starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima Šokcima. Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bošnjaci imala je 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Bošnjacima. Prema popisu iz 2021. Bošnjaci imaju 2.868 stanovnika.

Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu 2021.
Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu 2011.
Općina Bošnjaci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3100
3955
4475
4350
4622
4783
4386
4473
4329
4529
4769
4741
4531
4426
4653
3901
2868
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Županja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Bošnjaci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3100
3955
4475
4350
4622
4783
4386
4473
4329
4529
4769
4741
4531
4426
4653
3901
2868
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Gospodarstvo Uredi

 
Oborak

Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada oboraka i ženskih ručnih radova, osobito šlinge.[7] To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju!

Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz Spačvanski bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.[8]

Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu. Trenira se i druži uz nogomet, rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.

Prirodna baština Uredi

Bošnjački Vjerovi Uredi

 
Bošnjački Vjerovi

Vjerovi (Virovi) su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke Save, kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.

Danas, kada zbog izgradnje nasipa ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike močvare, i riječnog jezera, te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje gljiva.

Za vrijeme velikih padalina u proljeće i u jesen, vodostaj im se znatno podigne i tada Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.[9]

Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju podzemne vode, koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji, u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u Kopačevu.

U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.[10]

Na Vjerovima se nalaze ostaci srednjovjekovne utvrde Virgrad ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na turističkom razvoju toga područja.[11]

Tu se nalazi i vikend naselje u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude.[12]

Svetište Drage Gospe Bošnjačke Uredi

 
Svetište 1945.
 
Svetište do 1947.

Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se Gospa ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru BDM.

Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio sveti Martin, a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "Ja sam draga Gospa" i "Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji".

Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje FNR Jugoslavije hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima. Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti.

Nova komunistička vlast i UDBA je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a milicija je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac Česlav Novak.[13]

Nakon što je Bosansko-đakovački i Srijemski biskup dr. Antun Akšamović 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio 7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu, komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su se ukazanja nastavila u župnoj crkvi.

 
Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić

Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana.

Zadnje ukazanje je bilo na blagdan Velike Gospe 1963., a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan Milosrdnih sestara Sv. Križa u Đakovo, uzevši redovničko ime Bernardica.[14]

Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu".


Spomenici i znamenitosti Uredi

 
Šumarski muzej Bošnjaci
  • Šumarski muzej[8]
  • Crkva sv. Martina iz 1792. godine, župna crkva
  • Svetište Drage Gospe Bošnjačke
  • Virgrad, arheološki lokalitet s ostacima utvrde podignute u 14. stoljeću
  • Crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine
  • Spomen-križ, podignut 2021. godine u znak sjećanja na 105 poginulih i nestalih Bošnjačana u Prvom svjetskom ratu, 569 poginulih i nestalih Bošnjačana u Drugom svjetskom ratu i 14 poginulih i nestalih mještana u Domovinskom ratu[15]
  • Centar za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja "Slavonska kuća" (2021.)[16][17]

Obrazovanje Uredi

  • Osnovna škola fra Bernardina Tome Leakovića[18]

Kultura Uredi

  • Kulturno-umjetničko društvo Branimir[19]
  • Ženski vokalni ansambl Nene[20]
  • Ženska pjevačka skupina Snaše
  • Muška pjevačka skupina Baće[21]

Sport Uredi

  • NK Zrinski Bošnjaci
  • RK Zrinski
  • Šahovski klub Bošnjaci
  • Športsko ribolovna udruga "Virovi" Bošnjaci
  • Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci

Noćni malonogometni turnir 'Bošnjaci' održava se od 1966.[22]

Ostalo Uredi

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo "Bošnjaci"

Događanja Uredi

 
Svetište danas
  • Dan Općine Bošnjaci, 22. svibnja
  • K nebu leti, pjesmo moja, godišnja smotra pučkih marijanskih pjesama u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u organizaciji mjesnog Kulturno-umjetničkog društva "Branimir"[23]
  • Šahovski turnir "Open Bošnjaci" održava se od 1996. godine
  • Noćni malonogometni turnir "Bošnjaci" održava se od 1966. godine

Poznate osobe Uredi

 
Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.
 
Otarčići za svetenje

Literatura Uredi

Izvori Uredi

  1. ↑ a b 74520 | Charters | Hungaricana. archives.hungaricana.hu. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  2. ↑ ušur | Hrvatska enciklopedija. enciklopedija.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.. ušur - Naturalna renta ili porez, deseti dio prihoda sa zemlje.
  3. ↑ Sloga | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  4. ↑ Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“  Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013., www.zupanjac.net, objavljeno 22. svibnja 2013.
  5. ↑ Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897."  Inačica izvorne stranice arhivirana 11. prosinca 2013., www.bosnjaci.hr, objavljeno 20. svibnja 2012.
  6. ↑ IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića, www.ika.hr, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
  7. ↑ BOŠNJAČKI ŠLINGERAJ / HD. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  8. ↑ a b Šumarski muzej Bošnjaci. Hrvatske šume d.o.o. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  9. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2017. Pristupljeno 3. kolovoza 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  10. ↑ Strategija razvoja Općine Bošnjaci 2017.  Inačica izvorne stranice arhivirana 1. kolovoza 2017., www.bosnjaci.hr
  11. ↑ Dovesti turiste na otočke Virove i bošnjačke Vjerove. Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  12. ↑ VJEROVI I RIBOLOV / HD. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  13. ↑ Gdje je nestao dominikanac Novak. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2017. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  14. ↑ Vinko Juzbašić, Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci, 1998.
  15. ↑ Otkriven Spomen-križ i otvorena Slavonska kuća. Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  16. ↑ Izgradnja centra za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja „Slavonska kuća“  Inačica izvorne stranice arhivirana 10. svibnja 2021.<, www.bosnjaci.hr
  17. ↑ U Bošnjacima otvorena Slavonska kuća, www.vecernji.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.
  18. ↑ OŠ "fra Bernardina Tome Leakovića"  Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2017., os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr
  19. ↑ Sto godina KUD-a "Branimir". Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  20. ↑ ŽVA Nene. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. srpnja 2017.
  21. ↑ Muška pjevačka skupina Baće iz Bošnjaka proslavila 40 godina uspješnog rada. Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  22. ↑ Za jubilarni 50. malonogometni turnir u Bošnjacima Prijave još danas (ponedjeljak) do 23 sata. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2020. Pristupljeno 15. rujna 2019.
  23. ↑ 13. smotra pučkih marijanskih pjesama „K nebu leti, pjesmo moja“ , IKA. Hrvatska katolička mreža. Najava za 6. rujna 2020., pristupljeno 8. rujna 2020.
  24. ↑ Sestra Bernardica (Marija) Golubičić. Milosrdne sestre sv. Križa. 11. svibnja 2022. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  25. ↑ Kovačić-Tajčević, Sonja | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  26. ↑ Josip Mišić. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2017. Pristupljeno 25. srpnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  27. ↑ Babogredac, Josip. enciklopedija.lzmk.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  28. ↑ Mislav Lešić: Kumica je moja baka koja nikad nije bila u Zagrebu. www.vecernji.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  29. ↑ "Put do stana"
  30. ↑ Otkrivamo nepoznate hrvatske ljepotice: Nera Lešić. www.index.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  31. ↑ Dr.sc. Zdenko Ilić
  32. ↑ IKA Preminuo vlč. Antun Jovanovac, Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.
  33. ↑ Napisao je knjige: Draga Gospa Bošnjačka - ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci, 1998., "Bošnjački zeleni" - monografija NK "Zrinski" Bošnjaci i "Vatru gasi, brata spasi" - stoljeće bošnjačkog vatrogastva.
  34. ↑ Znanstveno-stručni skup povodom 200. obljetnice smrti fra Bernardina Leakovića. 11. srpnja 2015. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  35. ↑ Antun Lešić Tunja
  36. ↑ Vesela je Šokadija
  37. ↑ Spomen-ploča Iliji Lešiću-Bartolovu. Glas Slavonije. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  38. ↑ Damir Matanović. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2017. Pristupljeno 28. srpnja 2017.
  39. ↑ UPOZNAJMO - V. Juzbašić: GODINA MATIJE PAVLIČIĆA - Uzorni sjemeništarac iz Bošnjaka umro je točno ptije jednog stoljeća - Veritas 4/2005. www.veritas.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.
  40. ↑ Franjo Šumanovac. rudar.rgn.hr. Pristupljeno 15. kolovoza 2023.

Vanjske poveznice Uredi

Mrežna mjesta
Nedovršeni članak Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bošnjaci_(Vukovarsko-srijemska_županija)&oldid=6694454"