Wikipedija

Božena Martinčević

Božena Martinčević rođ. Popović (1939. — Split, 30. lipnja 2020.),[1] hrvatska modna kreatorica, promotorica hrvatskih običaja, njegovateljica dalmatinskog etnografskog blaga, likovna umjetnica, književnica, doajenica splitske mode.[2][3] Jedna od rodonačelnica splitske mode i stila nadahnutog etno tradicijom. Najveća je splitska tekstilna umjetnica svih vremena,[4] jedna od najistaknutijih hrvatskih predstavnica umjetničke modne scene, pionirka etno-mode i dizajna u Hrvatskoj uopće.[5]

Životopis uredi

Rodila se je u velikoj obitelji hrvatskih domoljuba. Imala je trinaestero sestara i braće. Djetinjstvo je bilo teško i gladno. Oca su joj uhitili i izmučili oca jer je bio radićevac. Također su joj ni krivu ni dužnu na nekoliko godina zatvorili i mučili majku. Zbog pretrpljenih trauma s pravom može reći da joj je bilo ukradeno djetinjstvo. Posljedice tih trauma u predškolskoj dobi, osjećala je i u zrelim sedamdesetima.[6]

Bila je velika katolkinja. Često se družila s don Mladenom Parlovom, profesorom na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Splitu,[4] kojeg je prvi put upoznala kad joj je život nanio težak udarac. Bilo je to kad joj je zatvoren njen modni salon, koji je bio svojevrsni muzej.[6] Osobito je mnogo razgovarala s njim otkad je uređivao njenu autobiografsku knjigu Dica prestrašenih lica.[4] Osobno je ilustrirala cijelu knjigu, uključujući i naslovnicu. Prevladavaju motivi iz etno-tradicije, kao nečega što joj je, uz ljubav prema hrvatskoj domovini, obilježilo život. O ilustraciji naslovnice odlučio je don Mladen Parlov. Knjiga je promovirana u galeriji "Vinko Draganja OP" dominikanskog samostana u Splitu 15. rujna 2016. godine. Premda je autobiografska knjiga sadrži spomen dragih ljudima koje je kroz život gubila, no i upoznavala, koji su joj pomogli kad je s djecom ostala sama. Zbog toga zbirka sjećanja i pjesama o proživjelom sadrži izvjesnu optimističnu notu.

Bila je gorljiva čuvarica etno-baštine.[6] Dugo je godina u Marmontovoj u ulici u Splitu imala modni salon Nostalgija u kojemu je promicala hrvatsku narodnu nošnju i folklornu baštinu. Dosegao je kultni status po promicanoj narodnoj nošnji i folklornoj baštini.[7] Premda su joj modne kreacije nadahnute tradicijom Zagore, dalmatinskog priobalja i Slavonije, svaka je odražavala njen slobodan umjetnički duh.[8] Njen modni salon nije bio mjesto gdje je stjecala bogatstvo: nakon odlaska u mirovinu, živjela je skromno, kao svaka prosječna hrvatska umirovljenica.[6] Modni salon zatvorila je 2007.[2][6]

Kao ugledna modna dizajnerica njene modne revije bile su dijelom programa natjecanja ljepote kao Miss Dalmacije, poput etnokolekcije Od ravne Slavonije do kamenite Dalmacije .[9] Više puta je donirala Etnografski muzej i Muzej grada Splita. 2019. godine gospođa donirala je kreacije nastale od početka 1980-ih godina pa sve do zatvaranja njena modnog salona.[2] Donirane kreacije izložene su u Muzeju grada Splita,[8] što nije njena jedina izložba. Izlagala je na izložbama tapiserija i dr.[10][11][12] Objavila je zbirke pjesama, memoare i dr.[2] Iza nje je je veliko mnoštvo revija i humanitarnog rada.[4][5]

U Domovinskom ratu bila je u svojim srednjim godinama i zenitu snage na splitskoj modnoj pozornici. Među prvima javila se je u Art-gardu te se stavila na raspolaganje Četvrtoj gardijskoj brigadi, čijom članicom bila i poslije rata, kao dio Umjetničke sekcije veterana Četvrte. U Art-gardi šivala je jastuke[13] za poginule hrvatske vojnike i jastučiće za odličja. Za odličja je izrađivala ukrasne jastučiće s hrvatskim pleterom, a za podglavlja jednostavnije. Jastuci su uvijek bili od pliša. Jednom nije mogla nabaviti materijal za jastuke, te je za to oderala dvije fotelje iz vlastitog stana.[6] U teškim danima Domovinskog rata, njen modni salon u Marmontovoj bila je mala domoljubna oaza ljepote.[6]

U svojim sedamdesetima otkrila je slikarski dar te se je bavila slikarstvom[4][4] Preminula je[14] 30. lipnja 2020. godine.[15] Pokopana je na na groblju na Lovrincu.[6]

Članica ULUPUH[16] i tekstilne sekcije Hrvatskog društva likovnih umjetnika.[6]

.[2][1][2]

Književna djela uredi

  • Poslije mladosti, HDLU, zbirka pjesama, 1996.[17]
  • Dica prestrašenih lica, autobiografski zapisi, Matica hrvatska, 2016.[18]
  • Zita (stihovi i slike), Crkva u svijetu, 2018.[19]

Izvori uredi

  1. ↑ a b Osmrtnice 2. srpnja 2020. Slobodna Dalmacija. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  2. ↑ a b c d e f D.D.: ODLAZAK DOAJENKE SPLITSKE MODE Preminula Božena Martinčević Dalmacija danas. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  3. ↑ N.M.:TUŽNA VIJEST: Preminula je Božena Martinčević neumorna njegovateljica dalmatinskog etnografskog blaga Dalmatinski portal. 2. srpnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  4. ↑ a b c d e f Lenka Gospodnetić: Slavnu splitsku kreatoricu već su proglasili mrtvom u gradu: Primila sam posljednju pomast i pozdravila se s najbližima, a onda se dogodilo čudo po Duhu Svetom! Slobodna Dalmacija. 23. kolovoza 2017. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  5. ↑ a b Lenka Gospodnetić: Ove dvije Dalmatinke svoju su struku okrenule u pomoć: U Domovinskom ratu šivali smo jastuke za lijesove, danas šijemo maske za preživljavanje Slobodna Dalmacija. 7. travnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  6. ↑ a b c d e f g h i Lenka Gospodnetić: Splitska kreatorica Božena Martinčević objavila memoare: Bila sam gladna, oca su mi mučili, majku zatvorili... Slobodna Dalmacija. 15. rujna 2016. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  7. ↑ Mladen Vuković: Treća zbirka stihova Božene Martinčević  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2020. (Wayback Machine) Hrvatski radio Split. 15. rujna 2018. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  8. ↑ a b (): Otvorenje izložbe „Nostalgija u novom ruhu“  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. srpnja 2020. (Wayback Machine) Turistička zajednica Grada Splita. 31. siječnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  9. ↑ Lenka Gospodnetić: Nova Miss Dalmacije studira dizajn, želi ostati u modnoj industriji Slobodna Dalmacija. 21. listopada 2012. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  10. ↑ Tapiserija u Hrvatskoj, ULUPUH, 1988.(NSK)
  11. ↑ Škart je art, MORH, 2008. (NSK)
  12. ↑ Moja zastava, ULUPUH, 2008. (NSK)
  13. ↑ Jastuci u lijesovima.
  14. ↑ D.D.: ODLAZAK DOAJENKE SPLITSKE MODE Preminula Božena Martinčević Dalmacija danas. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  15. ↑ Osmrtnice 2. srpnja 2020. Slobodna Dalmacija. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  16. ↑ Članovi: Božena Martinčević ULUPUH. Pristupljeno 4. srpnja 2020.
  17. ↑ Poslije mladosti. (NSK)
  18. ↑ Dica prestrašenih lica. (NSK)
  19. ↑ Zita. (NSK)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Božena_Martinčević&oldid=6290576"