Bosanska Krupa

Bosanska Krupa je naselje i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prijevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 metara u proširenom dijelu rijeke Une. Općina graniči s Bihaćem, Cazinom, Bužimom, Bosanskim Petrovcem, Sanskim Mostom, Bosanskim Novim te Dvorom u Republici Hrvatskoj. Rijeka Una prolazi kroz središte Bosanske Krupe. Cestovnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom Europom.

Bosanska Krupa
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Flag of Una-Sana Canton.gif Unsko-sanska županija
Vlast
 - Načelnik Armin Halitović
Površina
 - Općina 556 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 25.545
 - Naseljeno mjesto 10.196
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme (UTC)
Službena stranica http://opcinabosanskakrupa.ba
Zemljovid
Položaj općine Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini

Općina pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

StanovništvoUredi

Popisi 1971. - 1991.Uredi

Stanovništvo općine Bosanska Krupa
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Muslimani 43.104 (73,90%) 37.381 (67,68%) 31.842 (62,61%)
Srbi 13.841 (23,73%) 15.029 (27,21%) 18.230 (35,84%)
Hrvati 139 (0,23%) 173 (0,31%) 286 (0,56%)
Jugoslaveni 708 (1,21%) 2.155 (3,90%) 239 (0,46%)
ostali i nepoznato 528 (0,90%) 491 (0,88%) 259 (0,50%)
ukupno 58.320 55.229 50.856

Bosanska Krupa (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi

Bosanska Krupa
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Muslimani 9.519 (66,03%) 6.858 (56,88%) 6.070 (67,63%)
Srbi 4.044 (28,05%) 3.142 (26,06%) 2.433 (27,11%)
Hrvati 102 (0,70%) 109 (0,90%) 202 (2,25%)
Jugoslaveni 551 (3,82%) 1.764 (14,63%) 183 (2,03%)
ostali i nepoznato 200 (1,38%) 182 (1,50%) 86 (0,95%)
ukupno 14.416 12.055 8.974

Popis 2013.Uredi

Stanovništvo općine Bosanska Krupa
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 23.578 (92,30%)
Srbi 1.260 (4,93%)
Hrvati 66 (0,26%)
ostali i nepoznato 641 (2,51%)
ukupno 25.545
Bosanska Krupa - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 9.658 (94,72%)
Srbi 53 (0,52%)
Hrvati 50 (0,49%)
ostali i nepoznato 435 (4,27%)
ukupno 10.196

Naseljena mjestaUredi

Općinu Bosanska Krupa sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]

Arapuša, Banjani, Baštra, Benakovac, Bosanska Krupa, Donja Suvaja, Drenova Glavica, Glavica, Gorinja, Gornja Suvaja, Gornji Bušević, Gornji Petrovići, Gudavac, Hašani, Ivanjska, Jasenica, Jezerski, Ljusina, Mahmić Selo, Mali Badić, Mali Radić, Ostrožnica, Otoka, Perna, Pištaline, Potkalinje, Pučenik, Srednji Bušević, Srednji Dubovik, Velika Jasenica, Veliki Badić, Veliki Dubovik, Veliki Radić, Vojevac, Voloder, Vranjska i Zalin.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Bosanska Krupa ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:

Donji Dubovik, Donji Petrovići, Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Osredak, Otoka, Potkalinje, Srednji Bušević, Srednji Dubovik, Srednji Petrovići (ranije Arapuša) i Veliki Dubovik. Od ovog područja nastala je općina Krupa na Uni.

Od naseljenih mjesta Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjoder, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka nastala je 1995. godine općina Bužim koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Mjesne zajedniceUredi

Na popisu stanovništva 1991. godine općina Bosanska Krupa je imala 48 naseljenih mjesta raspoređenih u 31 mjesnoj zajednici:

Gradske mjesne zajedniceUredi

  • MZ Krupa - Centar (7.509 st.)
  • MZ Krupa II (Perna) (140 st.)
  • MZ "27. Juli" (1.089 st.)
  • MZ Podvran (6.194 st.)

obuhvaćaju naselja: Bosanska Krupa, Drenova Glavica i Perna.

Seoske mjesne zajedniceUredi

PovijestUredi

Po doseljenju Hrvata cijelo područje je dio kraljevine Hrvatske, a samo ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi krupa, koja se sačuvala i u imenu vrste atmosferskih padalina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, ali i dolinu samu. Stari grad i jest podignut na jednoj uzvisini riječnog otoka - ade.

Srednjovjekovna Krupa bila je grad u hrvatskom kraljevstvu, kasnije dio Zagrebačke županije i biskupije, a prilikom jednog osmanskog pohoda na Beč osvojio ga je Kara-Mustafa paša Sokolović. Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matijaš Bakić, koji se utopio na utoci Krušnice u Unu, ranjen u prodoru kroz turske redove, poput tadašnjeg vlasnika Krupe Nikole Zrinskog u Sigetu. Dok se vodila presudna bitka, na lijevoj obali Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznički kolodvor nalazila se utaborena desetak dana habsburška vojska, sastavljena većinom od Hrvata, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim krupskim Hrvatima. Jedna grupa od osamdesetak Hrvata je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili. Boj su preživjela samo dva Krupljanina koji su vijest o padu Krupe pod Turke odnijela u Podove (Današnji Dvor Zrinskih - Novi Grad).

Poznate osobeUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  2. 2,0 2,1 2,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 4. veljače 2020.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bosanska Krupa