Bosanska Krupa

grad u Bosni i Hercegovini

Bosanska Krupa je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prijevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 metara u proširenom dijelu rijeke Une. Grad graniči s Bihaćem, Cazinom, Bužimom, Bosanskim Petrovcem, Sanskim Mostom, Bosanskim Novim te Dvorom u Republici Hrvatskoj. Rijeka Una prolazi kroz središte Bosanske Krupe. Cestovnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom Europom.

Bosanska Krupa
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Vlast
 - Gradonačelnik Armin Halitović
Površina
 - Grad 556 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 25.545
 - Naseljeno mjesto 10.196
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme (UTC)
Poštanski broj 77240
Pozivni broj 037
Službena stranica http://opcinabosanskakrupa.ba
Zemljovid
Položaj Grada Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini
Položaj Grada Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini

Položaj Grada Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini

Grad pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo uredi

Popisi 1971. – 1991. uredi

Stanovništvo općine Bosanska Krupa
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Muslimani 43.104 (73,90%) 37.381 (67,68%) 31.842 (62,61%)
Srbi 13.841 (23,73%) 15.029 (27,21%) 18.230 (35,84%)
Hrvati 139 (0,23%) 173 (0,31%) 286 (0,56%)
Jugoslaveni 708 (1,21%) 2.155 (3,90%) 239 (0,46%)
ostali i nepoznato 528 (0,90%) 491 (0,88%) 259 (0,50%)
ukupno 58.320 55.229 50.856

Bosanska Krupa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav uredi

Bosanska Krupa
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Muslimani 9.519 (66,03%) 6.858 (56,88%) 6.070 (67,63%)
Srbi 4.044 (28,05%) 3.142 (26,06%) 2.433 (27,11%)
Hrvati 102 (0,70%) 109 (0,90%) 202 (2,25%)
Jugoslaveni 551 (3,82%) 1.764 (14,63%) 183 (2,03%)
ostali i nepoznato 200 (1,38%) 182 (1,50%) 86 (0,95%)
ukupno 14.416 12.055 8.974

Popis 2013. uredi

Stanovništvo grada Bosanska Krupa
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 23.578 (92,30%)
Srbi 1.260 (4,93%)
Hrvati 66 (0,26%)
ostali i nepoznato 641 (2,51%)
ukupno 25.545
Bosanska Krupa - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 9.658 (94,72%)
Srbi 53 (0,52%)
Hrvati 50 (0,49%)
ostali i nepoznato 435 (4,27%)
ukupno 10.196

Naseljena mjesta uredi

Grad Bosanska Krupa sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]

Arapuša, Banjani, Baštra, Benakovac, Bosanska Krupa, Donja Suvaja, Drenova Glavica, Glavica, Gorinja, Gornja Suvaja, Gornji Bušević, Gornji Petrovići, Gudavac, Hašani, Ivanjska, Jasenica, Jezerski, Ljusina, Mahmić Selo, Mali Badić, Mali Radić, Ostrožnica, Otoka, Perna, Pištaline, Potkalinje, Pučenik, Srednji Bušević, Srednji Dubovik, Velika Jasenica, Veliki Badić, Veliki Dubovik, Veliki Radić, Vojevac, Voloder, Vranjska i Zalin.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio grada Bosanska Krupa ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:

Donji Dubovik, Donji Petrovići, Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Osredak, Otoka, Potkalinje, Srednji Bušević, Srednji Dubovik, Srednji Petrovići (ranije Arapuša) i Veliki Dubovik. Od ovog područja nastala je općina Krupa na Uni.

Od naseljenih mjesta Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjoder, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka nastala je 1995. godine općina Bužim koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Mjesne zajednice uredi

Na popisu stanovništva 1991. godine općina Bosanska Krupa je imala 48 naseljenih mjesta raspoređenih u 31 mjesnoj zajednici:

Gradske mjesne zajednice uredi

  • MZ Krupa - Centar (7.509 st.)
  • MZ Krupa II (Perna) (140 st.)
  • MZ "27. Juli" (1.089 st.)
  • MZ Podvran (6.194 st.)

obuhvaćaju naselja: Bosanska Krupa, Drenova Glavica i Perna.

Seoske mjesne zajednice uredi

Povijest uredi

 
Katolička crkva, džamija i srpska pravoslavna crkva u Bosanskoj Krupi.

Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi krupa, koja se sačuvala i u imenu vrste atmosferskih padalina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, ali i dolinu samu. Stari grad i jest podignut na jednoj uzvisini riječnog otoka - ade.

Srednjovjekovna Krupa bila je grad u hrvatskom kraljevstvu, kasnije dio Zagrebačke županije i biskupije, a prilikom jednog osmanskog pohoda na Beč osvojio ga je Kara-Mustafa paša Sokolović. Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matijaš Bakić, koji se utopio na utoci Krušnice u Unu, ranjen u prodoru kroz turske redove, poput tadašnjeg vlasnika Krupe Nikole Zrinskog u Sigetu. Dok se vodila presudna bitka, na lijevoj obali Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznički kolodvor nalazila se utaborena desetak dana habsburška vojska, sastavljena većinom od Hrvata, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim krupskim Hrvatima. Jedna grupa od osamdesetak Hrvata je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili. Boj su preživjela samo dva Krupljanina koji su vijest o padu Krupe pod Turke odnijela u Podove (Današnji Dvor Zrinskih - Novi Grad).

Poznate osobe uredi

Šport uredi

Održavaju se malonogometni turnir Šabić - Kop i Memorijalni malonogometni turnir Ćojluk.

Izvori uredi

  1. a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  2. a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 4. veljače 2020.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bosanska Krupa