Brijest (pravna povijest)

Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte brijest (razdvojba).

Brijest, pojam u crnogorskoj povijesti, pravnoj povijesti i tradiciji. Simbolizira i crnogorski identitet.[1]

Prvotno je Brijest bio veliko staro hrastovo stablo s golemom krošnjom. Nalazio se na Cetinju između crnogorskoga kneževskoga dvora i Biljarde (rezidencija[2] Petra II. Petrovića Njegoša[2]). Ispod Brijesta se dijelila pravda, a Crnogorski Senat, knez (crnog. knjaz) Danilo I. Petrović Njegoš i knez, poslije kralj, Nikola I. Petrović Njegoš sudili su u sporovima (crnog. mn. davije) i u kaznenopravnim postupcima.[1]

Namjesto hrasta zasađen je 1892. novi, koji su 1918. srušili bjelaši, pristaše ujedinjenja Crne Gore i Srbije, koje je provedeno uz ukidanje dotadanje crnogorske države.

Na njegovom mjestu sagrađen je spomenik kralju Aleksandru I. Karađorđeviću.[3]

Unutarnje povezniceUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Čedomir Bogićević, Crnogorski pravno istorijski rječnik, Drugo dopunjeno izd., Službeni list Crne Gore, Podgorica, 2010., ISBN 978-86-7442-073-7, str. 74., (COBISS.CG)
  2. 2,0 2,1 Mladen Lompar, »Cetinje«, u publikaciji: Žarko Domljan, gl. ur., Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. sv. : A – J, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., ISBN 86-7053-001-5 (Sv. 2.), str. 229. i 230., (NSK)
  3. Radoje Radojević, Tokovima crnogorske književnosti, NIO »Pobjeda«, OOUR Izdavačka djelatnost, Titograd, 1978., str. 160., (COBISS.CG)
      „Kraljevske vlasti su to učinile tajno po noći, pošto je vojska i žandarmerija blokirala Cetinje, da bi se  b a š  na tome mjestu podigao spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću.”
    (Radojević, 1978., 160.)