Bukove prašume
Bukove prašume u Karpatima izvanredan su primjer nedirnutog šumskog kompleksa u umjerenom klimatskom pojasu, koji se sastoji od 10 zaštićenih područja (na 29.279 ha) u sjevernim Karpatima (6 u Ukrajini i 4 u Slovačkoj) i prostire se na potezu duljine 185 km, od planina Rakhiv i planinakog lanca Čornohora u Ukrajini, preko hridi Poloniny do Bukovskih planina i planine Vihorlat u Slovačkoj. Te su karpatske prašume od 2007. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. God. 2011. godine pridruženo im je 5 sličnih šumskih kompleksa u Njemačkoj, površine 4.391 ha, pod nazivom Drevne bukove šume u Njemačkoj. Od 2017. godine na UNESCO-vu se popisu vode pod službenim nazivom Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe, jer su im pridružene 63 bukove šume u još 9 europskih zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Italija, Rumunjska, Slovenija i Španjolska). Uključivanjem 63 nova područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost područja koje ima iznimnu univerzalnu vrijednost i dokaz je postglacijalnog širenja te prirodnoga i neometanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe. Sve države uključene u nominaciju pokazale su iznimnu posvećenost zajedničkoj suradnji i izražena je zajednička namjera za očuvanje i održivo upravljanje bukovim šumama[1]
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() | |
Godina uvrštenja: | 2007. (31. zasjedanje) Prošireno 2011. i 2017. |
Vrsta: | Prirodno dobro |
Mjerilo: | ix |
Ugroženost: | ne |
Poveznica: | [1] UNESCO |
OdlikeUredi
Prašume su dragocjen izvor genetskog materijala bukve i drugih vrsta povezanih i ovisnih o ovom šumskom ekosustavu i izniman su primjer procesa kolonizacije i razvoja kopnenih ekosustava poslije ledenog doba, koji još uvijek traje. Ove drevne bukove šume nezamjenjive su za razumijevanje širenja bukve sjevernom polutkom u raznim okolišima.
Ove bukove šume su najcjelovitiji i najpotpuniji primjer ekoloških uzoraka i procesa europske bukve (Fagus sylvatica) u različitom prirodnom okolišu. Zbog toga su nezamjenjiv izvor za razumijevanje povijesti i evolucije ove vrste koja se rasprostire cijelom sjevernom hemisferom i ima veliki ekološki i globalni značaj.
Šuma se mora održavati (kontrola požara, konzervacija starog drveća, planinskih livada, vodenih putova i ekosustava potoka, upravljanje turizmom i nadgledanje), ali tako da se ne naruše prirodni procesi same šume. Zbog toga, npr., od tri lokacije na planini Bukovské vrchy u Slovačkoj (Havešová, Rožok i Stužica), samo Stužica ima pješačku stazu za posjetitelje (slika desno). Četvrti zaštićeni lokalitet u Slovačkoj je Kyjovský prales na Vihorlatu, a sva četiri se nalaze u slovačkom nacionalnom parku Poloniny u najistočnijem i najnenaseljenijem dijelu države.
Ukrajinski lokaliteti su: Čornohora, Kuzij-Trybušany, Maramaroš, Stužycja–Užok, Svydovec i Uholka–Šyrikyi Luh, te 2017. dodani Prirodni rezervat Gorgany (Ivano-Frankivska oblast), Prirodni rezervat Roztochya (Lavovska oblast), Nacionalni park Podilski Tovtry (Hmeljnička oblast), Nacionalni park Synevyr i Nacionalni park Zacharovanyi Krai (Zakarpatska oblast).
Njemački lokaliteti su: Grumsiner (Brandenburg), Hainich (Thüringen), Jasmund i Serrahner (Mecklenburg-Vorpommern), te Kellerwald-Edersee (Hessen).
Hrvatski lokaliteti su: Nacionalni park Paklenica, Hajdučki i Rožanski kukovi i Nacionalni park Sjeverni Velebit (Ličko-senjska županija)[2].
Albanski lokaliteti su: Lumi i Gashit (Kukeski okrug) i Rrajca (Elbasanski okrug)[3].
Austrijski lokaliteti su: Nacionalni park Kalkalpen (Gornja Austrija) i Dürrenstein (Donja Austrija)[4].
Belgijski lokalitet je Šuma Soignes koja se sa svojih 5000 ha rasprostire kroz sve tri belgijske regije (Flandrija, Valonija i Regija glavnoga grada Bruxellesa)[5].
Bugarski lokaliteti su 9 prirodnih rezervata u Nacionalnom parku središnjeg Balkana: Boatin, Tsarichina, Kozya Stena, Steneto, Stara reka, Dzhendema, Severen Dzhendem, Sokolna i Peeshti skali[6].
Talijanski lokaliteti su šuma Sasso Fratino u Nacionalnom parku Monte Falterona i Campigna (Toskana), te 5 šuma u Nacionalnom parku Lazio i Molise (Abruzzo): Valle Cervara, Coppo Vademogna, Coppo del Principe, Coppo del Morto i Val Fondillo[7].
Rumunjski lokaliteti su: Izvoarele Nerei, Cheile Nerei-Beușnița, Domogled-Valea Cernei, Domogled-Valea Cernei (Karaš-severinska županija), Cozia i Lotrișor (Vâlcea (županija)), Codrul secular Șinca (Brașov (županija)), Codrul secular Slătioara (Suceava (županija)), Groșii Țibleșului, Izvorul Șurii, Preluci i Strâmbu Băiuț (Maramureş (županija)[8].
Slovenski lokaliteti su šumski rezervati Krokar (Općina Kočevje) i Snežnik – Ždrocle (Općina Ilirska Bistrica i Loška dolina, općina)[9].
Španjolski lokaliteti su: Hayedos de Picos de Europa (Kastilja i León), Hayedos de Navarra (Navara) i Hayedos de Ayllón koja pripada trima pokrajinama (Madrid, Kastilja-La Mancha i Kastilja i León)[10].
Povezani članciUredi
IzvoriUredi
- ↑ Bukove šume Sjevernog Velebita i Paklenice na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, hina.hr 7. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 10. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension du bien inscrit sur la liste du patrimoine mondial : Forêts primaires de hêtres des Carpates (Slovaquie, Ukraine) et anciennes forêts de hêtres d’Allemagne (Allemagne) (fr.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.