Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske. Grad je 2007. godine imao 1.931.838 stanovnika, a administrativno područje imalo je 2.600.000 stanovnika. Godine 1931. grad je imao samo 638.000 stanovnika; brzi rast doveo je do nestašice stambenih objekata. Manje je poznato da je Bukurešt utemeljio vlaški knez Vlad III. Drakula.
Bukurešt | |
---|---|
Bucureşti | |
Država | Rumunjska |
Prvi spomen | 1459. |
Vlast | |
• Gradonačelnik | Nicușor Dan |
Površina | |
• Ukupna | 228 km2 |
Najveća visina | 90 m |
Najmanja visina | 60 m |
Koordinate | 44°25′N 26°06′W / 44.417°N 26.100°W |
Stanovništvo (2007.) | |
• Entitet | (8.510 stanovnika/km2) |
• Urbano područje | 1.931.838 |
• Metropolitansko područje | 2.600.000 |
Vremenska zona | Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
• Ljeto (DST) | Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | 0xxxxx |
Pozivni broj | +41 (0)21 |
Stranica | pmb.ro |
Položaj Bukurešta u Rumunjskoj |
Rijeka Dâmboviţa dijeli Bukurešt na dva dijela, a adminstrativno je podijeljen na šest dijelova, dok okolni ruralni dio čini sedmi. Površina administrativnog područja je oko 300 km². Nadmorska visina iznosi 88 metara, a grad je udaljen 265 km od Crnog mora i 65 kilometara od Dunava.
Bukurešt je poznat i kao Balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a velik dio zgrada izgradili su strani arhitekti, najčešće Francuzi i Talijani. Rumunjski arhitekti razvili su stil sličan francuskom, a razlog tomu je što se većina imućnijih Rumunja prije dolaska komunizma školovala u Francuskoj. Nakon dolaska komunista na vlast sve se više grade zgrade strogog izgleda koje je bilo lakše i jeftinije izgraditi, ali je Bukurešt i dalje ostao grad parkova i lijepe arhitekture. Klima je u Bukureštu jako oštra, ovaj kraj nema proljeća i jeseni; zime su hladne s jakim vjetrovima, a ljeta su vruća i suha.
Tragovi naseljenosti sežu u kameno doba, ali grad je zapravo osnovan 1479. Najpoznatije su građevine Palača parlamenta (nakon Pentagona druga najveća zgrada na svijetu – 270 x 270 x 89 m), Palača Pravde, Pantheon, Athenaum, Narodna banka, Predsjednička palača, Glavna sveučilišna knjižnica, Kraljevski dvorac i mnoge druge (uključujući i preko 100 muzeja).
Zlatno doba Bukurešta bilo je između dva svjetska rata; grad su u drugom svjetskom ratu teško bombardirali Saveznici. Sljedeća velika nesreća koja je pogodila Bukurešt bila je 1977. godine, kada je u stravičnom potresu poginulo preko 1500 ljudi. Sljedeći potres dogodio se 1990., ali je šteta bila mnogo manja. Velika je bila i materijalna šteta za vrijeme Rumunjske revolucije 1989.
Bukurešt je kako kulturno tako i gospodarsko i industrijsko središte. S oko jednom desetinom stanovništva Rumunjske Bukurešt ostvaruje 21% BDP-a i oko četvrtinu indutrijske proizvodnje, a dvije trećine cjelokupnog poreza Rumunjske plaćaju građani i tvrtke iz Bukurešta.
Galerija
uredi-
Ateneul Român
-
Crkva Stravopoleos
-
Palača pravde
-
Ostaci Curtea Veche
-
Bukurešt po noći
Šport
uredi- FC Dinamo Bukurešt, nogometni klub
Vidi ostalo
uredi- Bukureštanski središnji toranj, najviša zgrada u Rumunjskoj
Vanjske poveznice
uredi- Službena stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. srpnja 2017. (Wayback Machine) (rum.)
- Turističke informacije (engl.)
Ostali projekti
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bukurešt |