Burmanci (Myen, Bamar), jedan od tibetsko-burmanskih naroda sinotibetske velike jezične porodice nastanjen danas poglavito u Mianmaru (bivšoj Burmi), u dolini rijeke Irrawaddy i 13 drugih država. Burmanci svoje podrijetlo vuku iz područja koje nije točno ustanovljeno, ali jezično su srodni Tibetancima s kojima čine tibetsko-burmansku jezičnu skupinu. Broj Burmanaca iznosi 27.663.000 (UN 2007.) od čega 27.194.000 u Burmi, ali čak 32.301.581 ljudi govori burmanskim jezikom (32.000.000 u Burmi; D. Bradley, 2000.).

Burmanka lica obojenog thanakom.

Ime uredi

Burmanci sami sebe kolokvijalno nazivaju Bamar od čega su nastali nazivi za Burmu: Birmanie u francuskom, i Burma u hrvatskom i engleskom jeziku, te preko ovog naziva dolazi i ime za njih, Burmanci. Ime Myen dali su im njihovi susjedi Rawang, dok se vojna hunta služi nazivom Myanma kojim silom i terorom provode mjanmarifikaciju naroda i plemena naseljenih u Mianmaru (Burmi).

Jezik uredi

Burmanski ili bama, bamachaka ili myen član je južne podskupine burmanskih jezika kojoj pripada s jezicima chaungtha, intha, arakanskim, taungyo, tavoyan i yangbye. Ima nekoliko dijalekata: palaw i burmanski u užem smislu, dok bi prema 'Ethnologue' dijalekti mergui (250.000), danu (100.000) i yaw (20.000) mogli biti posebni jezici. U Banladešu Burmanci govore dijalektom bomang.

Rasprostranjenost uredi

Burmanci su jedan ali najveći od nekih 136 raznih etničkih grupa Burme. Prema podacima 'Joshua Projecta' za 2007. naseljeni su u 14 zemalja, to su: Burma (27.194.000), Bangladeš (290.000), Tajland (66.000), Malezija (25.000), Kina (24.000), Makao (21.000), Indija (14.000), UK (13.000), SAD (11.000), Kambodža (4.500), Laos (500), Njemačka (500), Šri Lanka (500), Singapur (nepoznato)

Povijest uredi

U sadašnji kraj Burmanci dolaze oko 800 iza Krista krečući se uz rijeku Salween (Thanlwin) preko doline Nat Htate. Kraj što ga nastaniše prostire se duž rijeke Irrawaddy i Salween, gospodarski najvažniji predio Burme. Prostor današnje Burme bio je naseljen već davno prije, a njezina povijest započinje 850 pr.n.e. utemeljenjm Tagaunga na rijeci Irrawaddy (Ayeyarwady). U susjedstvu koje su nastanili živjeli su drugi narodi Thet i Kadu na sjeveru, Arakanci (Rakhine), Pyu, Mon i drugi. Utemeljenjem prvog burmanskog kraljevstva u 11. stoljeću započet će i nemiri unutar ovog etnički šarolikog prostora. Ovi nemiri, ratovi i pobune prisutne su i danas, pa Burmanci žive u siromaštvu, beznađu i neprekidnom strahu pred politikom burmanskih generala. Godine 1989. vojna hunta promijenit će ime države iz Burma u Myanmar, čime će vojni vrh sa svojom policijom započet s mjanmarifikacijom, odnosno mijenjanjem identiteta raznih etničkih grupa Burme koje nastoje da se odvoje i osamostale, što opisuje i Michael Gravers u 'Exploring Ethnic Diversity in Burma' .

Etnografija uredi

Burmanci su narod koji živi od riže, pa svakodnevno cijela obitelj odlazi u rižina polja s volovima i vodenim bivolima, koje će upregnuti u drvene plugove. Meso se rijetko jede, a riba je druga važna namirnica koju koriste u svojoj prehrani, poglavito onih koji žive uz obale rijeka ili mora. Tradicionalna naselja ruralnih Burmanaca smještena su u šumama ili uz vodene tokove, s kućama najčešće građenim od drveta, obično jednosobne. Obitelj je monogamna a roditelji u bračnom posredovanju rijetko sudjeluju. Mladi bračnim par osamostaljuje se tek nakon dvije ili tri godine braka. Vjera im je pretežno budistička ali imaju i neka stara animistička vjerovanja, kao na primjer da nežive stvari imaju dušu.

Kultura Burmanaca i ostalih naroda Burme danas se nalazi u dubokoj krizi koja proizlazi iz uplitanja i kontrole vojnog režima nad pravno-izabranim vođama, kao i građanskog rata koji nastavlja devastirati zemlju.

Literatura uredi

  • Michael Gravers, Exploring Ethnic Diversity in Burma

Vanjske poveznice uredi