Carstvo Oyo (joruba: Ilú-ọba Ọ̀yọ́) bilo je moćno carstvo naroda Joruba na području današnjeg Benina i Nigerije, koje je postojalo od kasnog 13. ili ranog 14. stoljeća do 1896., kada je njegov teritorij postao dijelom kolonijalnih posjeda Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Carstvo Oyo u svojoj najvećoj površini tijekom 17. i 18. stoljeća.

Priče o nastanku Carstva Oyo imaju svoje mitološke korijene. Osnivačem se smatra Oranjan, sin jorubskog boga Oduduwe, koji je pratio magičnu zmiju do područja gdje je otišla u podzemlje i nestala. Na ovom području Oranjan je osnovao Carstvo Oyo. Kako su stoljeća odmicala, a zahvaljujući izvrsnim organizacijskim vještinama Joruba, Oyo je brzo napredovao i bio najmoćnija i najistaknutija zapadnoafrička država od sredine 15. do kasnog 18. stoljeća.[1] Osim toga, imao je značajnu vojnu moć i u jednom trenutku držao je kontrolu nad većinom okolnih područja, poput Jorubalanda ili Dahomeja.[2] Razvoju je uvelike pridonijela i trgovina robljem, koja je svoje važno trgovačko mjesto imala upravo na području Oya.

Početkom 1820-ih Oyo je doživio težak udarac nakon što su prihodi od trgovine robljem počeli opadati zbog ranije zabrane trgovine u Britaniji. Osim toga, 1823. Dahomej se pobunio i povratio punu autonomiju od Oya. Desetak godina kasnije, Fulani su pokrenuli vojni pohod na Oyo i potpuno uništili glavni grad Oyo-Ile, nakon čega je sjedište premješteno južnije, u Ago d'Oyo. Međutim, ovaj rizik se nije isplatio, jer Oyo nikada nije povratio prestiž i moć koju je uživao u regiji. Carstvo je postojalo do 1896. godine, kada je njegov teritorij podijeljen između tadašnjih kolonijalnih sila.

Izvori

uredi
  1. Forde, Daryll (1967). West African Kingdoms in the Nineteenth Century. Oxford University Press. p. 36. ISBN 0-19-724187-5.
  2. Thornton, John (1998). Africa and Africans in the Making of the Atlantic World, 1400-1800 (Second Edition). Cambridge: Cambridge University Press. 340 pg. ISBN 0-521-62724-9.