Cernik (Brodsko-posavska županija)

općina i naselje u Hrvatskoj, Brodsko-posavska županija

Cernik je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Cernik

grb
Država Hrvatska
Županija Brodsko-posavska

NačelnikNikola Jugović HDZ
NaseljaBaćin Dol, Banićevac, Cernik, Giletinci, Golobrdac, Opatovac, Opršinac, Podvrško, Sinlije, Šagovina Cernička, Šumetlica

Površina[1]127,9 km2
Površina središta11,8 km2
Koordinate45°17′N 17°23′E / 45.29°N 17.38°E / 45.29; 17.38

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 964
– gustoća23 st./km2
Urbano1 426
– gustoća251 st./km2

Poštanski broj35404 Cernik

Zemljovid

Cernik na zemljovidu Hrvatske
Cernik
Cernik

Cernik na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Općina Cernik prostire se sjeverno od Nove Gradiške, na južnim padinama Psunja i zapadnim padinama Požeške gore.

Stanovništvo uredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cernik imala je 4.235 stanovnika, raspoređenih u 11 naselja:

Općina Cernik: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4166
4909
4840
5204
6133
6553
5548
6105
5952
5965
6023
5492
4859
4661
4235
3640
2964
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Nova Gradiška. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Cernik: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1410
1736
1679
1649
2108
2112
1713
1907
2131
2155
2252
2173
1998
2017
1839
1607
1426
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Nacionalni sastav, 2001. uredi

Uprava uredi

Povijest uredi

Cernik je nastanjen od pradavnih vremena (neolitska naselja na brdu Slavči i u Cerničkoj Šagovini - Starčevačka kultura). U sklopu provincije Panonia Savia, Rimljani četiri stoljeća vladaju ovim krajem (rimski nalazi u Baćindolu i Podvrškom).

U povijesnim izvorima Cernik se spominje 1255. godine (Chernik Campus), a u pisanim dokumentima 1363., 1372., 1381., 1407., 1454., 1463. itd. kao posjed i utvrda slavonskih plemića Berislavića, Desislavića (Deževića) s pridjevkom Cernički. Godine 1514. plemićki posjed ima dvadesetak sela, a 1520. kraljevom poveljom postaje trgovište (godišnji sajam na dan sv. Franje).

Godine 1525. Ludovik II. potvrđuje Deževićima pravo nad novom utvrdom (Castrum novum Lehowacz alias Waskap in district Czernek). Godine 1536., zajedno s utvrdama u Šagu, Gračanici i Podvrškom, Cernik pada u turske ruke. Postaje jako tursko uporište, trgovačko, obrtničko i vjersko središte i sjedište sandžaka. Konačno je oslobođen 1691. godine. Nakon reokupacije cerničkim posjedom i utvrdom upravlja Carska komora. Od 1707. g. u vlasništvu je baruna Maksimilijana Petraša, a od 1753. potpukovnika Marka Markovića čiji sin Stjepan utvrdu prepravlja u barokni dvorac. Od 1798. g. vlastelinstvo mijenja gospodare (Carion, Tarnoczy, Müller, Colloredo, Bomballes, Tcharner, Strickler i dr.). Godine 1917. posjed i dvorac dolaze u ruke obitelji Kulmer. Nacionalizacijom 1946. godine, grof Aleksandar Kulmer gubi vlastelinstvo Cernik i barokni dvorac.

U ranom srednjem vijeku Cernik je središte prostrane župe od Save do Psunja u Pečuškoj biskupiji. U predtursko vrijeme ima pet katoličkih crkvi: u Zapolju, u groblju u Novoj Gradiški, na starom cerničkom groblju, na brdu Slavči, kod kapelice Sv. Roka. U vrijeme turske okupacije franjevci okupljaju katolike izvan Cernika, kod jedne lipe gdje će kasnije izgraditi kuću (hospicij) a potom i drvenu crkvu na mjestu današnje crkve sv. Leonarda. Godine 1623. cernička je župa u sastavu veličkog samostana. Godine 1726. postaje samostalna župa sv. Petra apostola.

Od 1728. gradi se franjevački samostan i drvena crkva sv. Petra. Godine 1736. počinje gradnja nove zidane crkve, a 1751. g. podiže se i zidana crkva sv. Leonarda. Do 1757. cernička župa pripada Bosni Srebrenoj, do 1900. provinciji Ivana Kapistrana, a od 1900. provinciji sv. Ćirila i Metoda. U cerničkoj je župi sedam filijala, a župa pripada Požeškoj biskupiji.

Gospodarstvo uredi

Cernički kraj pogodan je za razvoj stočarstva, vinogradarstva, voćarstva i proizvodnju zdrave hrane. Još u turskom vremenu bio je poznat po kvalitetnom maslu, voću i vinu. Nakon reokupacije na vlastelinskom posjedu razvija se upravo takva proizvodnja te ručna izrada cigle, građe, šindre, vapna za potrebe obnove utvrde i gradnju crkvi. Polovicom 19. st. unapređuje se proizvodnja drvene građe, daske, dužice, kamena, vapna, opeke, crijepa i rakije uvođenjem parnih postrojenja. Francuz Carion 1864. godine proizvodi milijune komada dužice, daske i piljene grade u šumama oko Cerničke Šagovine. Otvaraju se rudnici lignita i pogon za preradu mineralnog ulja u Baćindolu 1859. Tu je prvo postrojenje za bušenje i preradu nafte u Hrvatskoj.

Početkom 19. st. Cernik je jako obrtničko mjesto pa 1826. Obrtni zbor okuplja više desetaka kolara, bačvara, tesara, zidara, stolara, lončara, remenara, obućara, staklara, krojača, mlinara i dr. Krajem 19. i početkom 20. st. Cernik postaje industrijsko središte ovog dijela Slavonije; otvaraju se industrijski pogoni koje pokreće parni stroj, grade se šumske željeznice, otvaraju novi ugljenokopi i tvornice. Godine 1879. radi vlastelinska Tvornica žeste, godine 1897. Kemijska tvornica Huge Blancka, oko 1900. Paropilana Marijevac s Tvornicom drvene galanterije u Cerniku i Tvornicom namještaja E. Stricklera u Novoj Gradiški. Rade i mlinovi na vodu i paru u Cerniku i Baćindolu te parni pogoni za proizvodnju opeke i crijepa. Sve to je nestalo tijekom I. i II. svj. rata pa općina Cernik danas nema nijedan industrijski pogon.

Spomenici i znamenitosti uredi

Dvorac Cernik sagrađen je početkom 18. stoljeća na temeljima stare tvrđave. Današnji barokni izgled dobio je za vrijeme plemenitaške obitelji Marković 1756. godine. Franjevački samostan i crkva sagrađeni su 1730. godine, također u baroknom stilu, a stoljećima su središte kulture Cernika.

Obrazovanje uredi

Vjerska i obrazovna djelatnost franjevaca ostavila je dubok trag u svekolikom razvoju Cernika. U 18. st. u samostanu djeluje latinska i gramatička škola u kojoj se poučavaju budući svećenici. 1741. ovdje se školuje M.A. Relković, hrvatski prosvjetitelj (Satir). Do otvaranja prve pučke škole 1859. pri samostanu se školuju budući šegrti. Sve je ovo bila podloga za utemeljenje DVD-a 1885., HPD "Tomislav" 1905., Hrvatske čitaonice 1908., Prosvjetnog i dobrotvornog društva "Seljačka sloga" 1925., NK "Mladosti" 1948., itd.

Danas u Cerniku postoji Osnovna škola "Matija Gubec", koju pohađaju i učenici iz okolnih naselja.

Kultura uredi

15. travnja 2004. otvorena je Biblijsko-arheološka izložba u cerničkom franjevačkom samostanu, a u njezinom stalnom postavu nalaze se brojni arheološki ostaci s područja biblijskih zemalja, od prethistorije do turskog razdoblja, kao i predmeti vezani uz svakodnevni život tih krajeva. Usto, izložba u svome postavu ima i niz izdanja Biblija, od replika najstarijih rukopisa na izvornim jezicima do primjeraka hrvatskih prijevoda biblijskog teksta.

U Cerniku se održavaju "Susreti malih pjesnika Slavonije i Baranje".

Šport uredi

Značajne osobe uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Cernik (Brodsko-posavska županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.