Cezarov građanski rat

Cezarov građanski rat označava sukob između Gaja Julija Cezara i Gneja Pompeja, koji je trajao od 49. do 46. godine pr. Kr. U nekim izvorima se za njega koristi izraz Drugi rimski građanski rat.

Cezarov građanski rat

Slika Cezarov prelazak Rubikona, autora Jacoba Abbota iz 1849.
Vrijeme 10. siječnja 49. pr. Kr. - 45. pr. Kr.
Lokacija Rimska Republika
Ishod Pobjeda Cezarove frakcije
Casus belli Cezarov prelazak Rubikona s vojskom nakon isteka prokonzulskog mandata
Sukobljeni
Populari Optimati
Vođe
Gaj Julije Cezar
Marko Antonije
Decim Junije Brut Albin
Pompej Veliki
Tit Labijen
Katon Mlađi
Sekst Pompej

Nakon raspada prvog trijumvirata Cezar je 10. siječnja 49., suprotno odluci senata, s jednom legijom prešao rijeku Rubikon, koja je galske provincije dijelila od Italije. Samim time počeo je građanski rat, jer je pojava prokonzula s vojskom u Italiji bila protuzakonita. Glavne Pompejeve snage nalazile su se, međutim, u Hispaniji, pa je on zajedno s velikim dijelom senatora pobjegao u Grčku, nakon čega je Cezar nadzirao Italiju. Nakon kratkog boravka u Rimu Cezar je krenuo u Hispaniju, gdje je porazio Pompejeve snage i prinudio ih na predaju. Nakon povratka iz Hispanije Cezar je proglašen za diktatora, ali tu dužnost obnašao svega 11 dana.

Krajem 49. krenuo je u Grčku i iskrcao se u Epiru. U bici kod Farsale (48. pr. Kr.) Pompej je poražen.