Otvori glavni izbornik

Čedad

talijanska općina i gradić u Udinskoj pokrajini
(Preusmjereno s Cividale del Friuli)

Čedad[1][2] (tal. Cividale del Friuli, furl. Cividât, slov. Čedad), grad i općina u sjevernoj Italiji, u Udinskoj pokrajini, u Furlanskoj i Julijskoj krajini. U njemu prebiva 11 615 stanovnika (2010.).

Čedad
Cividale del Friuli
Cividât
Panorama gradskoga središta
Panorama gradskoga središta
Koordinate: 46°05′N 13°26′E / 46.083°N 13.433°E / 46.083; 13.433Koordinate: 46°05′N 13°26′E / 46.083°N 13.433°E / 46.083; 13.433
država Flag of Italy.svg Italija
regija Furlanija-Julijska krajina
pokrajina Udine (Videm)
frazioni Carraria, Fornalis, Gagliano, Grupignano, Purgessimo, Rualis, Rubignacco, San Giorgio, Sanguarzo, Spess
Vlast
 - gradonačelnik Stefano Balloch
Površina
 - Ukupna 50 km²
Visina 135
Stanovništvo (31. prosinca 2010.)
 - Grad 11 615
 - Gustoća 229,32
Vremenska zona SEV (UTC+2)
Poštanski broj 33043
Pozivni broj 0432
Zemljovid
Čedad na karti Italija
Čedad
Čedad
čedadski položaj na zemljovidu Italije

Najpoznatiji čedadski stanovnici bili su Paulus Diaconus koji je tu živio u 9. stoljeću i glumica Adelaide Ristori iz 19. stoljeća.[3]

Sadržaj

ZemljopisUredi

Čedad (Cividale del Friuli) leži u slikovitoj kotlini rijeke Natisone[3] (Nadiža) udaljen 15 km sjeveroistočno od Udina. On se nalazi na raskrsnici Alpa i Jadranskoga mora, nedaleko od slovenske granice.

PovijestUredi

Grad je osnovan za rimskih vremena pod imenom Forum Julii,[4] najvjerojatnije po Juliju Cezaru.[3] Za ranoga srednjega vijeka bio je prijestolnicom prvoga langobardskoga vojvodstva na Apeninskom poluotoku. Između 730.1238. bio je sjedište akvilejskih (oglejskih) patrijarha.[3] Između 1419.1420. potpao je pod Mletačku Republiku kao i ostala Furlanija,[3] i otad mu je važnost opala.

ZnamenitostiUredi

 
Pogled na Đavolji most
 
Krstionica patrijarha Callista iz Cividalea

Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.)

  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Italija
Godina uvrštenja: 2011. (35. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: 1318 UNESCO

Čedad ima brojne ranokršćanske spomenike koji sežu do početka 8. stoljeća, to su oktogonalni baptisterij i kapela samostana Santa Maria in Valle te oltar crkve San Martino. Ostale znamenitosti grada su katedrala Santa Maria Assunta (obnovljena 1458. i 1502.), Đavolji most iz 1442. uz par srednjovjekovnih crkava i palača.[3]

Godine 2011. UNESCO je na popis mjesta svjetske baštine u Europi upisao sedam mjesta moći koja svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog kršćanstva, pogotovo potičući razvoj monaštva. U Čedadu to je Area della Gastaldaga, područje s ostacima patrijarhalne palače (današnji Nacionalni arheološki muzej) patrijarha Callista s bazilikom (slika desno) i krstionicom sv. Ivana Krstitelja, te kompleks langobardskog hrama (danas oratorij Santa Maria in Valle) koji ima jedine čiste lombardijske frizove, koji su jedina poveznica između umjetnosti antike i karolinške renesanse.

Lokalni arheološki muzej čuva puno langobardskih i gotičkih artefakata.

Po Čedadu je prozvano i Čedadsko evanđelje (Čedadski evanđelistar), za koji su monasi tvrdili da je od ruke sv. Marka. Evanđelistar je iz razdoblja od 6. stoljeća do 7. stoljeća s upisanim imenima hodočasnika među kojima su hrvatski knezovi Trpimir i Branimir, te hrvatskopanonski knez Braslav.

GospodarstvoUredi

Čedad je prije svega trgovačko središte svoga kraja, s nešto malih industrijskih pogona, uz to je za gospodarstvo (prirad) grada važan i turizam.[3]

Unutarnje povezniceUredi

IzvoriUredi

  1. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 185. (Crolist)
  2. Mirko Pak, Jaroslav Šašel, Branko Marušić, »Čedad«, u enciklopediji: Ivo Cecić, v. d. gl. ur., Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd., 3. sv. : Crn – Đ, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., str. 225. – 226.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Cividale del Friuli (engleski). Encyclopædia Britannica, preuzeto 1. studenoga 2014.
  4. R., »Čedad (Cividale)«, u publikaciji: Žarko Domljan, gl. ur., Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. sv. : (A – J), Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., ISBN 86-7053-001-5 (sv. 2.), str. 264. (NSK), (COBISS.SI)

Vanjske povezniceUredi