Crkva na kamenu
Crkva na kamenu je mjesečni pastoralno-informativni list hercegovačkih biskupija.
| Crkva na kamenu | |
|---|---|
 Naslovnica Crkve na kamenu | |
| Glavni urednik | mr. sc. don Ivan Turudić |
| Kategorija | katolički tisak |
| Izlazi | mjesečnik |
| Izdavač | Crkva na kamenu |
| Sjedište | Mostar |
| Broj stranica | 44 (trenutno, a u više navrata mijenjao se broj stranica) |
| Prvi broj | prosinac 1980. |
| Web stranica | cnak.ba |
| ISSN | 1986-8006 (tiskano izdanje) 2303-8594 (mrežno izdanje) |
Povijest uredi
Nedugo nakon blagoslova mostarske katedrale i preuzimanja biskupske dužnosti mons. Pavla Žanića od biskupa Petra Čule, 22. rujna 1980. održana je sjednica uprave Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Na njoj je donesena odluka o osnivanju Crkve na kamenu i date su smjernice toga projekta.[1]
- List će se zvati Crkva na kamenu i bit će namijenjen vjernicima Hercegovine.
- Bavit će se vjersko informativnom problematikom, a u podnaslovu će stajati Informativni list hercegovačkih biskupija.
- Izlazit će mjesečno, a prvi će broj biti tiskan u nakladi od 5000 primjeraka.
- Izdržavat će se od pretplata čitatelja i, po potrebi, dotiranjem izdavača.
- Glavni urednik bit će don Ivica Puljić, a odgovorni urednik don Marko Perić, a imenovan je i urednički kolegij.[1]:2.
Prvi broj pripremljen je u Mostaru, a složen i prelomljen u prostorijama Misijske centrale u Sarajevu. Prostorije uredništva bile su u sklopu katedralnoga župnog dvora, i to sve do 16. ožujka 1998. kada su premještene u crkvenu zgradu u ulici Nikole Šubića Zrinjskoga.
Već od samih početaka list je bio izložen cenzuri komunističkih vlasti o čemu piše don Ivica Puljić, prvi urednik:[1]:4.-5.
»Zluradi radnici u "Oslobođenju" su u naš slog znali ubaciti pogrdne pa i sramotne riječi. Moram otkriti tajnu: uspješno smo ih otklanjali uz pomoć dobra vjernika muslimana imenom Hazima koji je svojski bdio nad našim slogom, obavještavao nas kako o podvalama, tako i o zamjerkama cenzure, koje smo morali što prije ispravljati, inače "neće biti papira", "bit će stroj u kvaru", "radnik na bolovanju" i sl. Hazim je u svim slučajevima nesebično pomagao! A postojale su dvije vrste cenzora. Cenzori tiskare su svaki tekst brižno čitali, kraj svega sumnjivoga stavljali na margini mali crveni upitnik. Onda bi došli državni cenzori pa bi čitali samo te upitnike i kraj onoga što im je bilo nepoćudno stavljali velike crvene upitnike. Dok njih ne bismo riješili, nije se novina tiskala... Prelaskom u mostarsku tiskaru Rade Bitanga te su nevolje prošle.«Format lista uredi
List je do kraja 2000. izlazio u velikom formatu (23,5 × 33,5cm), kada je došlo do smanjenja formata (21,5 × 28,5 cm), povećanja broja stranica s 20 na 32 te tiska ovitka u boji, a unutrašnjosti u dvije boje. Od 2004. list se u potpunosti tiska u boji u opsegu od 44 stranice, a od 2016. na 52 stranice, te od 2018. ponovo na 44 stranice.[1]:8. Prateći trendove modernih medijskih kuća od lipnja 2001. list ima i internetsku stranicu na kojoj su uglavnom objavljivani dijelovi tiskanog izdanja, a 2016. pokrenut je internetski portal.[1]:10.
Urednici lista uredi
Dosadašnji glavni urednici lista bili su:[1]:6.
- dr. don Ivica Puljić (1980. – 1985.)
- dr. don Ante Komadina (1985. – 1999.)
- dr. don Božo Goluža (1999. – 2022.)
- mr. sc. don Ivan Turudić (2022. – )[2]
Izdavačka kuća uredi
Od 1983. Crkva na kamenu postaje izdavačka kuća. Knjige u njezinu izdanju mogu se svrstati u tri kategorije:
U njenoj je nakladi do sada objavljeno 165 izdanja.
Izvori uredi
- ↑ a b c d e f g "Pavao Žanić, osnivatelj Crkve na kamenu", u: Crkva na kamenu (Poseban prilog), br. 7 (440), srpanj 2017.
- ↑ Imenovanja, razrješenja i premještaji dijecezanskih svećenika u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji biskupija-mostar.ba (objavljeno 2. srpnja 2022., pristupljeno 3. srpnja 2022.)