Crkva sv. Martina biskupa u Bošnjacima
Crkva sv. Martina biskupa u Bošnjacima jednobrodna je kasnobarokna bazilika sagrađena 1794. godine.
Povijest župe uredi
Nakon izgona Turaka 1717. godine i relativne normalizacije života, na području Srijema i Slavonije dolazi do značajnog povećanja broja stanovnika. Tako je osnovana i župa sa sjedištem u Županji u čijem su sastavu bili Bošnjaci i Štitar. Tom su župom u početku upravljali franjevci, a od 1789. dijacezanski svećenici. Sjedište župe ubrzo je preseljeno u Bošnjake kao najveće mjesto tadašnjega dekanata, pa su jedno vrijeme Županja i Štitar bili filijale Župe Bošnjaci. Godine 1756. sjedište župe ponovno je preseljeno u Županju zbog čestih poplava koje su ometale prometnu povezanost ovih triju mjesta. Pred kraj 18. stoljeća župa je izdvojena iz udaljene Pečuške biskupije i pripojena Bosansko-đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji. Tada se rađa snažna želja da se drvena i trošna crkva zamjeni novom.[1] Tako je nova župna crkva sagrađena 1794. godine, a posvećena je nakon kompletne obnove 2020. godine, poslije 226 godina od njene izgradnje.
Župna crkva uredi
Nije poznato kada i gdje je izgrađena drvena crkva posvećena sv. Martinu, no zapisi iz kanonske vizitacije koja datira u 1729. godinu govore kako je ona već tada bila stara i trošna te se nalazila na vrlo plavnom mjestu. Na inicijativu mještana predvođenih tadašnjim župnikom 29. srpnja 1792. godine započinje gradnja nove crkve u središtu sela. Izgradnja je dovršena u jesen 1794. godine kada je i blagoslovljena. Prigodom kanonske vizitacije Župe Bošnjaci 1864. godine biskup Strossmayer zadužio je tadašnjeg župnika dr. Andriju Šumanovca da se, s obzirom na rastući broj vjernika, pobrine za proširenje crkve ili gradnju nove premda je to bila najveća crkva u dekanatu (384 m2). Međutim, taj biskupov nalog nikad nije izvršen iako su sredstva za izgradnju bila osigurana. Godine 1897. crkva je značajno oštećena u potresu kada je bila i privremeno zatvorena sve dok nije ojačana željeznim stegama.[2] Crkva je obnavljana krajem 80-ih godina prošlog stoljeća.[3] Godine 2020. uslijedila je ponovna kompletna obnova župne crkve te njena konačna posveta.[4][5]
Oltarna slika uredi
Posebno vrijedna je oltarna slika za koju biskup Strossmayer tijekom vizitacija ističe kako je to najbolja slika u biskupiji te zavrjeđuje biti u stolnoj crkvi. Po biskupovom mišljenju ta slika potječe iz Poussainove francuske škole te je od neprocjenjive vrijednosti za čitavu biskupiju.[3]
Izvori uredi
- ↑ Sršan, Stjepan. 2007. Stanovništvo i župe u Slavoniji 1745. - 1774. Državni arhiv u Osijeku, Duhovno hrašće Drenovci. Osijek. str. 119.
- ↑ Brüsztle, Josip. 1999. Povijest katoličkih župa. Državni arhiv u Osijeku. Osijek. str. 183–185
- ↑ a b Filipović, Josip. 2020. "Bogu na slavu, vjernima na radost" Obnova župne crkve u Bošnjacima - fotomonografija. Župa sv. Martina biskupa, Bošnjaci. Bošnjaci. str. 8. ISBN 978-953-49156-0-8
- ↑ Nakon 226 godina posvetit će se crkva u Bošnjacima. Glas Slavonije. Pristupljeno 21. siječnja 2022.
- ↑ Posveta obnovljene župne crkve i oltara u Bošnjacima. IKA. 8. rujna 2020. Pristupljeno 21. siječnja 2022.