Crkva sv. Petra na Priku

(Preusmjereno s Crkva sv. Petra u Omišu)

Crkva sv. Petra na Priku je starohrvatska crkva u Omišu iz 9. ili 10. stoljeća. Nalazi se na desnoj obali rijeke Cetine, u ispravama se prvi put spominje 1074. godine, za vladavine kralja Slavca. Podignuta je na mjestu ranokršćanskog sakralnog objekta, a u vrijeme Poljičke Republike, postala je jako važna kada se 1750. godine uz nju osnovalo glagoljaško sjemenište.

Dodaj infookvir "vjerski objekt".
(Primjeri uporabe predloška)
Crkva sv. Petra

Danas je ona župna crkva sv. Petra Apostola u župi Priko-Omiš, i premda je prvorazredni spomenik kulturne baštine, crkva nije prikladna za bogoslužje jer za vrijeme obilnijih kiša poplavi crkva i njen okoliš. To se događa jer je izgradnjom okolnih zgrada spriječen odvod nakupljenenoj vodi.

Povijest uredi

Crkvica sv. Petra na Priku prvi put se spominje u ispravi kralja Slavca 1074. godine. Ova crkvica na desnoj obali rijeke Cetine, kraj Omiša, pripadala je starodrevnim Poljicama. Kraj crkve nalazio se je i benediktinski samostan, a potom i franjevački samostan. Splitski nadbiskup Pacific Bizza (1696. – 1756.) osnovao je 1750. godine glagoljaško sjemenište, koje je ukinuto 1879. godine.

Kako se crkva ne može koristiti za bogoslužje, zbog čestih naplava, u svibnju 2000. godine postavljena je montažna metalna baraka (prozvana „crkvom limenkom“) iza autobusnog kolodvora. U njoj je na Spasovo, 1. lipnja 2000. godine, nadbiskup Jurić zajedno sa župnikom Delićem slavio prvu misu. „Crkva limenka“ ima oko 100 četvornih metara i za sada je privremeno rješenje, dok se ne izgradi novi župni pastoralni čija izgradnja je u tijeku.

Odlike uredi

 
Tlocrt crkve

Crkva sv. Petra na Priku spada u bisere starohrvatskog predromaničkog sakralnog graditeljstva. Ona pripada tipu jednobrodnih kupolnih crkvi i objedinjuje longitudinalni i centralni plan. Takvo povezivanje dvaju arhitektonskih oblika tipično je i često za područje Južne Dalmacije, što svjedoči o intenzivnom bizantskom utjecaju na ranosrednjovjekovno graditeljstvo na tom dijelu jadranske obale.

Crkvica ima usklađen odnos cjeline i detalja, vanjštine i unutrašnjosti s jasno izdvojenim elementima koji tvore jedinstveno ostvarenje vrsno interpretiranog zrelog predromaničkog graditeljstva, i predstavlja svojevrsni rječnik morfoloških elemenata koji su u upotrebi na građevinama tog razdoblja. Naime, sama crkvica je duga 9 m i 25 cm, široka 5 m i 70 cm. Na zapadnom pročelju ima veliki plitki luk, dok su bočni zidovi raščlanjeni plitkim lezenama koje završavaju dvostrukim visećim lukovima. Istočni zid i pravokutna apsida su raščlanjeni plitkim nišama, jednako kao i vanjske plohe trokutnih krovnih zabata kubičnog tambura, koji završava četverostrešnim krovom. Crkvena unutrašnjost podijeljena je pilastrima i pojasnicama koje se naslanjaju na njih, na tri traveja. U središnjem i najširem je kupola na pandativima, dok istočni i zapadni travej imaju križni svod. Bočni zidovi crkvene lađe i unutrašnjost polukružnog svetišta raščlanjene su uskim polukružnim nišama.[1]

Četiri monolitna kamena pilastra s bazama i kapitelima ukrašenim akanatusovim lišćem, dva imposta s križevima uz ulazna vrata na zapadnom, te prozorske kamene tranzene (rešetke) na južnom pročelju, pripadaju 6. stoljeću i starijoj crkvi na istom mjestu. Graditelj predromaničke crkvice koristio je ranokršćanske ulomke, vješto ih komponirajući na ovom srednjovjekovnom objektu.

Zaštita uredi

Pod oznakom Z-5062 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".[2]

Izvori uredi

  1. http://www.zupa-priko-omis.info/index.php?option=content&task=view&id=21&Itemid=42[neaktivna poveznica] Prof. Ante Novaković, Crkvica sv. Petra na Priku u Omišu – XI. st.
  2. Crkva sv. Petra Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 21. srpnja 2020.
  • Frane Bulić, Crkvica sv. Petra u Priku kod Omiša i graditeljstvo ranijeg srednjeg vijeka u Dalmaciji, (otisak iz Vijesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku g. XLVI. 1923), Narodna tiskara (Split)

Vanjske poveznice uredi

   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.