Crveni panda
Ovo je glavno značenje pojma Crveni panda. Za druga značenja pogledajte Panda.Crveni ili mali panda (Ailurus fulgens), sisavac biljožder, neznatno veći od domaće mačke, dužine oko 56 centimetara. Nastanjuje Himalaju u Nepalu i južnoj Kini.
| Crveni panda | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Osjetljivi | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Ailuridae |
| Rod: | Ailurus F. Cuvier, 1825. |
| Vrsta: | A. fulgens |
| Dvojno ime | |
| Ailurus fulgens Cuvier, 1825. | |
| Rasprostranjenost | |
 Rasprostranjenost crvenih pandi | |
Obje vrste pandi imaju osobine i medvjeda i rakuna. Njihov zajednički predak vodi podrijetlo od doba prije 10.000.000 godina i nastanjivao je oblasti širom Euroazije. Fosili crveni pande su iskopani na mjestima od Kine na istoku do Britanije na zapadu, te u skorije vrijeme i u Sjevernoj Americi.
Postoje dvije podvrste crvenih pandi: zapadni crveni panda (Ailurus fulgens fulgens) koji obitava u zapadnom dijelu spomenute oblasti, dok Ailurus fulgens styani naseljava istočno-sjeveroistočne dijelove Nepala. Zapadni crveni panda ima svjetlije krzno, pogotovo u licu, te ima manje vidljiva facijalna obilježja.
Znanstveno ime Ailurus fulgens se može prevesti kao „mačka koja svijetli", i dolazi od grčke riječi αίλουρος (mačka) i od oblika latinskog glagola fulgere, koji znači „sijati, svijetliti".
Crveni panda je klasificiran je u ugrožene sisavce. Populacija se procjenjuje na manje od 2.500 odraslih jedinki, a ovaj broj kontinuirano opada zbog odvojenih i usamljenih populacija. U Hrvatskoj crveni pande žive u Zoološkom vrtu grada Zagreba.
Rasprostranjenost uredi
Crveni pande žive isključivo u jugoistočnoj Aziji, duž planinskog masiva Himalaje u obliku polumjeseca u južnom Tibetu, Butanu, sjeveroistočnoj Indiji, na istoku do planinskih dijelova Mianmara i Kine. Vjeruje se da klisura rijeke Bramaputre predstavlja prirodnu podjelu između dvije podvrste. Nekada su crveni pande živjeli na mnogo širem području, sjeveroistoku Kine i jugozapadne Indije.
Naseljavaju podneblja umjerene temperature (10-25 °C) i preferiraju pošumljene planinske krajeve na nadmorskoj visini od 1 888 do 4 000 metara, prije svega blage listopadno-četinarske šume gdje rastu rododendron i bambus. U Kini, u nacionalnom parku, stanište dijele s velikom pandom. Također postoji nekoliko crvenih pandi u zatočeništvu, tj. zoološkim vrtovima. U Sjevernoj Americi obitavale su 182 životinje od listopada 2001. godine. Ovi pande i njihovo kretanje je praćeno od strane SSP-a (Species Survival Plan).
Izgled uredi
Crveni panda je dug 79-120 cm, uključujući i dugačak rep dužine 30-60 cm. Mužjaci teže od 4, 5 do 6, 2 kilograma, dok su ženke nešto sitnije, od 3-4, 5 kg. Prosječan životni vijek iznosi 9 do 10, maksimalno 14 godina.
Crveni panda, kao i veliki, razvio je specijaliziran način prehrane bambusom. Imaju poluuvučene oštre pandže i "lažan palac" koji je zapravo proširenje ručnog zgloba, podesno za hvatanje.
Dlaka je dugačka, crveno-braon boje na leđima, a crne na trbuhu. Lice je svijetlo s karakterističnim šarama u obliku suza. Rep je blago išaran krugovima oker boje. Lice je slično kao kod rakuna, a svaka jedinka ima različite šare. Glava je obla s uspravljenim ušima srednje veličine; crn nos i veoma tamne oči. Noge su crne i zdepaste s gustim dlakama na šapama koje služe kao izolacija od hladnoće i skrivaju mirisne žlijezde.
Krzno, tako obojeno, predstavlja odličnu kamuflažu stapajući.
Ponašanje uredi
Crveni pande su najaktivniji u zoru i sumrak. Tijekom dana se odmaraju u granama i u šupljinama drveća. Idealna temperatura za crvene pande je između 17 i 25°C, dok temperaturu iznad 25°C nisu u stanju podnijeti. Zbog toga, tijekom toplih podneva vrijeme provedu u sjenovitim gornjim dijelovima krošnji; često se mogu vidjeti istegnuti na račvastim granama ili uvijeni u unutrašnjosti drveta s repom koji im pokriva lice.
Veoma su spretni akrobati. Žive samački, dok rijetko formiraju grupe ili obitelji. Uglavnom su dosta tihe i povučene životinje. Za hranom tragaju tijekom noći, dok piju tako što ližu u vodu umočenu šapu. Neprijatelji crvenih panda su snježni leopard, kuna i čovjek.
Prehrana uredi
Crveni panda se većinom hrani bambusom. Kao i veliki, i crveni panda (uostalom svi sisavci) ne može probaviti celulozu, pa su stoga potrebne ogromne količine hrane kako bi preživio. Prehrana se sastoji od dvije trećine bambusa, dok ostala hrana uključuje bobice, pečurke, korijenje, lišaje, travu i sl. Poznate su po tome da se hrane i mladim ptićima, jajima, malim glodavcima i povremeno kukcima. U zoološkim vrtovima, međutim, rado jedu i meso.
Celuloza i komponente ćelijskog zida se ne vare, tako da je prijenos bambusa kroz probavni trakt pande veoma brz (oko 2-4 sata). Da bi preživjeli na tako slaboj prehrani, crveni pande moraju birati visoko kvalitetne dijelove cjelokupnog bambusa kao što su listovi i mladice stabla, i to u ogromnim količinama - preko 1, 5 kg svježeg lišća i 4 kg mladica dnevno.
Razmnožavanje uredi
Crveni pande su samci, a obično tragaju za partnerom od kraja prosinca do sredine veljače. Nakon trudnoće od 112 do 158 dana, ženka donosi na svijet 1-4 slijepa mladunca koji su teški 110-130 grama. Porođaj se odvija od kraja svibnja do početka srpnja. Prije rađanja, ženka sakuplja materijal potreban za pravljenje gnijezda.
Nakon tjedan dana majka napušta gnijezdo kako bi se očistila. Mladi počinju otvarati oči poslije 18 dana, dok potpuno progledaju nakon 30 do 40 dana. 70 dana nakon rođenja, oči dobivaju svoju krajnju tamnu boju. Okot ostaje u gnijezdo dok ne napune 12 tjedana. Nakon 5 mjeseci mogu se brinuti sami o sebi.
Crveni pande su spolno zreli s oko 18 mjeseci starosti, ali ne u potpunosti dok ne napune 2-3 godine.