Otvori glavni izbornik

Džafer Kulenović

(Preusmjereno s Džaferbeg Kulenović)

ŽivotopisUredi

Rani život i školovanjeUredi

Džafer Kulenović rodio se u Rajnovcima pokraj Kulen Vakufa 1891. godine. Rodio se na posjedu svoga djeda, od oca Muhamedbega Kulenovića i majke Meleće.[1] Pučku školu polazi u Kulen Vakufu od 1898. do 1901. godine a gimnaziju je pohađao u Sarajevu i Tuzli od 1901. do 1905. godine. 1905. godine, dva mjeseca prije mature, izbačen je iz škole zbog sukoba sa skupinom gimnazijalaca srpskih nacionalista.[2] Maturira u Mostaru 1909. godine.[1] Na medicinski fakultet upisao se 1910. godine u Beču, ali se zbog lošeg zdravlja vraća u Zagreb gdje završava i doktorira pravo.[1] Već u Beču aktivan je među tamošnjom hrvatskom pravaškom mladeži te je izabran za predsjednika starčevićanskog sveučilišnog društva "Sviest".

Djelatnost u Kraljevstvu SHS i Kraljevini JugoslavijiUredi

Nakon stvaranja Kraljevstva SHS, 1919. godine pristupa Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji (JMO) i postaje narodni zastupnik. Godine 1920. bio je izabran u Ustavotvornu skupštinu Kraljevstva SHS. Bio je medu rijetkima koji su glasovali protiv Vidovdanskog ustava 1921. godine.[1][2] To čini unatoč uputama svoje stranke govoreći: "Provedite slobodne izbore i vidjet će te da je Bosna Hrvatska". 1921. godine u Skupštini prosvjeduje u zbog četničkog pokolja 200 muslimana u Sandžaku.[2] Kad se JMO podijelio na centralističku (pro-srbijansku) i autonomašku listu opredjeljuje se za autonomaše. Ta lista na kojoj se i sam nalazio, na izborima za narodnu skupštinu 1923. godine porazila je pro-srbijansku listu JMO. Za vrijeme diktature potajno pristupa ustaškom pokretu.[1] Jedan je od idejnih začetnika "Sarajevskih punktacija" 1933. godine, u kojima JMO osuđuje diktaturu i velikosrpske težnje prema BiH, zahtijevajući samoupravu. 29. srpnja 1939. godine izabran je za predsjednika JMO. Budući je JMO bila u sastavu JRZ, nastojao je da stranka ne prestane organizacijski postojati što dovodi do rascjepa JRZ. Zabilježena je u tisku njegova izjava "Gospodo, ja sam Hrvat i hrvatski nacionalist...i ne samo da sam ja Hrvat i hrvatski nacionalist nego su bosanski muslimani kao cjelina Hrvati, dio hrvatskog naroda".[2] U Cvetkovićevoj, a kasnije u Simovićevoj vladi (1939.-1941.) bio je ministar. No, bio je protiv podjele Bosne i Hercegovine prema sporazumu Cvetković-Maček, a odlučno se protivio priključenju dijelova BiH koji nisu ušli u Banovinu Hrvatsku u tzv. srpske zemlje.[2]

Nezavisna Država HrvatskaUredi

Uoči proglašenja NDH u travnju 1941. godine nije napustio zemlju kao većina članova vlade Kraljevine Jugoslavije već na čelu delegacije predstavnika JMO posjećuje Antu Pavelića izrazivši potporu NDH.[2] 7. studenoga 1941. godine imenovan je potpredsjednikom Vlade NDH. Na tom položaju zamijenio je svojega brata Osmana.[2] Primivši svoje dužnosti zastupa interese muslimanskog pučanstva u NDH. Privremano preuzima i vodi Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja od 23. kolovoza 1943. do konca 1943. godine. Živi i radi u Zagrebu sve do sloma NDH, do 6. svibnja 1945. godine, kad se s ostalim članovima vlade i dužnosnicima NDH povlači u Austriju.

Emigracija i smrtUredi

Englezi ga uhićuju 17. svibnja 1945. godine te je sproveden u logor Spittal na Dravi, dan nakon što je skupina članova Vlade iz tog logora bila izručena Jugoslaviji. To zakašnjenje mu je spasilo život. U rujnu 1945. godine bježi iz bolnice u Villachu i odlazi u Rim.[1] Kasnije odlazi u Tursku gdje nakon kraćeg boravka 22. veljače 1948. godine odlazi s obitelji u Damask, u Siriju.[1] Surađivao je u više hrvatskih publikacija , od Hrvatske revije i Godišnjaka hrvatskog domobrana do Drine, Hrvatske i Danice, zalažući se za jedinstvo Hrvata katolika i muslimana.[2] U Hrvatskoj reviji, 1952. godine, objavljuje Razmatranja, članak o Prvom i Drugom svjetskom ratu i o komunizmu (Sv. 1., str. 26.-28.).[1] Godine 1951. postaje predsjednikom Hrvatske državne vlade u emigraciji.[1]

Umro je 3. listopada 1956. godine u Damasku.[1][2]

DjelaUredi

  • A Message of Croat-Moslems to their religious brethren in the World, Chicago, 1951., (prijetisak, A Message from Croat Moslems to their Religious Brethren in the World, Createspace, 2011.)
  • Džafer Kulenović, Sabrana djela, 1945.-1956., Buenos Aires, 1978. (priređivači: Jere Jareb, Stjepan Barbarić, Miron Krešimir Begić, Ragib Zukić)
  • Izbor iz djela: članci i rasprave, Uzdanica, Zagreb, 1992.[3]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 258.-259.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 216.-217.
  3. (engl.) Open Library: Izbor iz djela. By Džafer Kulenović, preuzeto 21. srpnja 2012.

Vanjske povezniceUredi

Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Džafer Kulenović