Otvori glavni izbornik

Džemaludin Čaušević

hrvatski imam, vjerski prvak bosanskohercegovačkih muslimana
Hadži Mehmed Džemaludin ef. Čaušević

Hadži Mehmed Džemaludin Čaušević (Arapuša, kraj Bosanske Krupe, 28. prosinca 1870.Sarajevo, 28. ožujka 1938.), hrvatski bosanskohercegovački reis-ul-ulema, mislilac, hrvatski domoljub,[1] imam,[2] vjerski prvak bosanskohercegovačkih muslimana u 20. stoljeću. S Muhamedom Pandžom 1937. godine objelodanio je u Sarajevu prvi cjelokupni prijevod Kur'an na hrvatski jezik,[3][4] što je prvi prijevod Kurana na jedan južnoslavenski jezik.

Sadržaj

ŽivotopisUredi

Medresu je završio u Bihaću, a pravni fakultet 1887. godine u Istanbulu. Od 1903. do 1905. godine nastavnik je arapskog jezika na Velikoj sarajevskoj gimnaziji, kad je izabran za člana ulema-medžlisa. Dvije godine, od 1910. do 1912., profesor je na Šerijatskoj sudačkoj školi, profesoru na osobni zahtjev prekida, dugo je bez posla, da bi na nagovaranje Hodžinske kurije, a uz opiranje Austro-Ugarske, bio 1913. godine izabran za reis-ul-ulemu.

Reisul-ulemaUredi

Na tom položaju ostao je sve do 1931. godine, i za to vrijeme je bio nesporni duhovni vođa bosansko-hercegovačkih muslimana, pokretač i sudionik njihovih brojnih akcija. Kao teolog i kulturni radnik pripadao je reformatorskom dijelu bosansko-hercegovačke muslimanske inteligencije i sav životni vijek je proveo u iznalaženju odgovarajućih načina bosansko-hercegovačkog muslimanskog duhovnog i političkog življenja. Stupanjem na snagu novog ustava Islamske zajedinice 1930. godine, kojim se dokida samostalnost te institucije, na osobni je zahtjev penzioniran, ne prihvatavši da obavlja svoju dužnost u tako po muslimane sramnim uvjetima.

ProsvjetaUredi

Čaušević reformira arebicu za potrebe pisanja hrvatskim jezikom unoseći u nju palatale đ, nj, lj i ć, te vokale o, i, e. Tako preuređena arabica nazivana je reformirana arabica, mektebica i matufovača. Njome su tiskana mnoga značajna djela kao što su: Kratka povijest Islama, Bergivija i Tedžvid. Objavljivati je počeo za vrijeme školovanja i studija u Turskoj u listovima: Tercünam-i hakitat, Tasvir-i efkâr i Vatan, a u rodnoj Bosni i Hercegovini uređuje Behar (1906-1907), Tarik i Mekteb.

Bio je poznat i po tome što je u svoje vazove unosio svoje liberalne i reformatorske poglede na islamsku tradiciju. Veliki je pobornik prosvjete svojeg naroda, zaslužni promicatelj tolerancije, ravnopravnog položaja ženskog bića u ljudskom društvu, prvenstveno putem njihovog odgoja i obrazovanja te sudjelovanja u javnom životu.

Mirovina i smrtUredi

Na položaj reisu-l-uleme u teškom ratnom i poratnom razdoblju Džemaludin Čaušević se predano i dostojanstveno borio za ravnopravnost islama i muslimana, dolazeći u česte sukobe kako s jugoslovenskom vladom tako i s konzervativnom ulemom i zaostalim muslimanskim svijetom. Kada je 1929. godine ministar Milan Srškić donošenjem novog Ustava Islamske vjerske zajednice pokušao srušiti vjersku autonomiju, reis Čaušević mu se oštro suprotsavio, što je za posljedicu imalo njegov odlazak u mirovinu 1930. godine. Do kraja života 1938. godine radio je na prijevodu Kur'ana s Muhamedom Pandžom. Dženaza ovom velikom alimu, reformatoru i borcu bila je do tada nezapamćena po brojnosti onih koji su željeli da mu tim posljednjim zemaljskim činom odaju priznanje.

Pod njegovim uplivom i idejom reformirana je Gazi-Husref-begova medresa. S Muhamedom Pandžom preveo je Kur'an na hrvatski sa sadržanim Uvodom, Tumačenjem i Bilješkama. Uredio je i izdao knjigu za muslimansku mladež Islamski velikani. Svojom ljudskom moralnom i intelektualnom snagom, veličinom, dobrotom i tolerancijom ostavio je duboke tragove u hrvatskom narodu čineći mu dobro i boreći se za njegov opći napredak u miru i slozi s bosanskohercegovačkim muslimanima.

Hadži Mehmed Džemaludin ef. Čaušević umro je 28. ožujka 1938. u Sarajevu,[5] te je bio pokopan u dvorištu sarajevske Begove džamije.[6][7][8][9][10][11]

Unutarnje povezniceUredi

IzvoriUredi

  1. Hrvatsko-bošnjački savez Životopisi: Reis-ul-ulema Džemaluddin Čaušević (pristupljeno 11. svibnja 2017.)
  2. Mehmed Džemaludin ef. Čaušević, bosanskialim.com; pristupljeno: 23. 1. 2015.
  3. (vanjska poveznica):
    "God. 1937. objelodanio je u Sarajevu u suradnji s Muhamedom Pandžom prvi cjelokupni prijevod Kur’ana na hrvatskom jeziku poprativši ga opširnim uvodom, tumačem i bilješkama.", Zdravko Sančević (1993.), »ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin«. U tiskopisu: Hrvatski biografski leksikon, 3. svezak: Č – Đ, (glavni urednik Trpimir Macan), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1993.; pristupljeno 23. siječnja 2015.
  4. Zlatko Hasanbegović, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007., fusnota 392, str 205.:
    "Muhamed Pandža (1897.-1962.) (...) Godine 1937. zajedno s Džemaludinom Čauševićem objavio je prijevod Kur'ana na hrvatski jezik."
  5. (vanjska poveznica) Zdravko Sančević (1993.), »ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin«. U tiskopisu: Hrvatski biografski leksikon, 3. svezak: Č – Đ, (glavni urednik Trpimir Macan), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1993.; pristupljeno 26. rujna 2014.
  6. Dominik Mandić, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina : povjesno kritička istraživanja : 3. dio, 2. izd., (Sabrana djela dr. o. Mominika [i. e.] o. Dominika Mandića : 5. sv.), Ziral – Zajednica izdanja »Ranjeni labud«, Toronto-Zürich-Roma-Chicago, 1982., str. 495. (NSK)
  7. Reis-ul-ulema Mehmed Džemaludin Čaušević, dzematamsterdam.nl; pristupljeno: 23. 1. 2015.
  8. PROF.DR.ENES KARIĆ: MEHMED DŽEMALUDIN ČAUŠEVIĆ (1870-1938); HUTBE I VAZOVI NA BOSANSKOM JEZIKU, reis-m-dz-causevic.org; pristupljeno: 23. 1. 2015.
  9. Mehmed Džemaludin ef.Čaušević, krajina.ba; pristupljeno: 23. 1. 2015.
  10. AKTUELNE PORUKE PROSVJETITELJA I REFORMATORA REISA DŽEMALUDINA ČAUŠEVIĆA, boskrupa.ba; pristupljeno: 23. 1. 2015.
  11. Prof. dr. Enes Karić: Mehmed Džemaludin Čaušević (1870-1938); Hutbe i vazovi na bosanskom jeziku, oslobodjenje.ba; pristupljeno: 23. 1. 2015.