Dženderist (njem. "Genderist",[1] tal. "genderista",[2] češki "genderist"[3] ) je (kontroverzan i nerijetko pežorativan) naziv za osobu čiji je društveni angažman i praktični način postupanja u životu („praxis“)",[4] ",[5] prepoznaje kao obilježen privrženošću tzv. rodnoj ideologiji - tj. dženderizmu. Pri tome se kao ideje tzv. rodne ideologije prepoznaje one, koje su ideološki formirane na tzv. "Rodnim studijima" - ustanovama odgojno-obrazovnog tipa koje su usmjerene na izučavanje i promoviranje feminizma i LGBTIQ aktivizma.

Naziv "dženderizam" i "dženderisti" potječe od idejnih protivnika tih ideja, ponajprije iz katoličkih krugova.[6] Sami pobornici tih ideja sebe prezentiraju kao feministe/feministice ili "LGBT aktiviste", na nekim mjestima kao "queer feministe",[7] te odbacuju mogućnost da za sebe prihvate naziv "dženderist".

Na engleskom govornom području se riječ "genderism" koristi s drugačijim značenjem, nego što je to slučaj s odgovavarajućim terminima u njemačkom, talijanskom ili hrvatskom jeziku: ondje se tim terminom označavaju ideje o nadmoći muškaraca nad ženama.[8]

Objašnjenje pojma uredi

Na njemačkom govornom području se termin "der Genderismus",[9] na francuskom "l’idéologie du genre",[10] na talijanskom "l' ideologia di gender"[11] ili "l' idelogia di genere";[12] na španjolskom "la ideología de género",[13] na portugalskom "ideologia de gênero",[14] na poljskom "ideologia gender",[15] te na hrvatskom govornom području „dženderizam“[16] označava radi opisivanja društvenog angažmana i praktičnog političkog usmjerenja sljedbenika ideja koje potječu iz „rodnih studija“, ili negdje „ženskih studija“ - studijske discipline na mnogim sveučilištima u svijetu, kojoj su predmet znanstvenog i političkog interesa feminizam i homoseksualni aktivizam, te ženska i manjinska prava.

"Dženderistima" neistomišljenici nazivaju oni koji spol ne prihvaćaju kao nepromjenjivu i prirodno zadanu kategoriju, nego prihvaćaju ideju da je spol „društvena i zakonska klasifikacija bioloških karakteristika koja dijeli osobe na samo dvije kategorije na osnovu genitalija i reproduktivnih funkcija (poznate/postojeće kategorije: ženski, muški i interseks). Spol je društveni konstrukt i osnova diskriminacije i neravnopravnosti.[17][18][19]

Fundamentalne postavke ideja o “rodu“ kao nečemu različitom od spola - kao jednu novost u povijesti ljudske misli - uspostavili su tzv. queer teoretičari; među njima se ističe američka filozofkinja Judith Butler, koja - zajedno s drugim lezbijskim feministicama predlaže lezbijsko življenje kao način da se uspješno razgradi postojeći koncept ženstvenosti, koji po njoj obnavlja društvenu ovisnost o žene o muškarcu, a time i svekoliku nejednakost i eksploataciju među ljudima.[20]

Kako bi se razriješio povijesni problem diskriminacije i neravnopravnosti, moraju se ljudi – smatraju radikalniji pobornici koncepcija o "rodu" (koje idejni protivnici tih ideja nazivaju dženderistima) – prestati identificirati kao muško ili žensko; umjesto toga trebaju prihvatiti jedan od mnogobrojnih „rodnih identiteta“ koji su identični sa seksualnom orijentacijom.[21] Npr. žena koja je lezbijka može biti „butch“ (lezbijka koja se postavlja nalik muškarcima) ili „femme“ (lezbijka koja je „žena“ u paru s „butch“); tinejdžerka s „butch“ sklonostima će po rodu biti „tomboy“. U krugovima LGBT zajednice prepoznato je već mnogo takvih „rodova“.[22][23] Klasične "rodne" identifikacije kao "muškarac" i "žena" dženderisti ipak toleriraju - barem zasad.

Feministice i LGBT aktivisti su zajedničkim naporima u proteklim desetljećima zabilježili značajne političke uspjehe. Možda najuočljiviji su uspjesi u propisivanju zakona kojima se istospolne zajednice (ne zajednice osoba istog spola koji zajedno žive kao prijatelji ili rođaci, nego homoseksualne zajednice) izjednačavaju s brakom. Počev od Nizozemske 2001. godine, do danas je već 25 zemalja u svijetu donijelo zakone kojima se priznaje zajednicama homoseksualaca status braka.[24]

Kritika korištenja termina "dženderizam" uredi

Korištenje termina "dženderist" i "dženderizam" ima svoje protivnike. Tako Kathrin Meyer - proresorica na Sveučilištu u Bazelu i koordinatorica Mreže rodnih studija u Švicarskoj (Netzwerk Gender-Studies Schweiz) - skreće pozornost da se pretraživanjem interneta može riječ "Genderismus" često naći u propovijedima raznih biskupa i kod konzervativnih inicijativa za zaštitu obitelji. S obzirom na to da je - kako K. Meyer navodi - Judith Butler dokazala kako je podjela na muškarce i žene lišena biološkog utemeljenja, dopušteno nam je međutim da zamišljamo svijet s više od dva roda. Stoga K. Meyer smatra protivnike ideja J. Butler (koji koriste riječ "dženderizam") "vjerskim konzervativcima" koji svojim protivljenjem idejama koje dolaze s rodnih studija - prema Meyerovoj - dovode u pitanje standarde prihvaćene u znanosti.[25]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. "Schweizer Gender-Koordinatorin fürchtet das Wort Genderismus", Kurt J. Heinz za "Christliches Informationsforum", 20.12.2013.
  2. "Engels e Marx omofobi e sessisti (e non lo sapevano…)", Matteo Luca Andriola za "L'interferenza", 28.9.2014.
  3. "Genderisty rozhořčilo, že Ukrajinky nechtějí "dávat" Rusům", "Týden.cz", 2.4.2014.
  4. Merriam-Webster.com, "Praxis" pristupljeno 29. svibnja 2013.
  5. "Praxis"Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. listopada 2014. (Wayback Machine), "Oxford Dictionaries", pristupljeno 29. rujna 2013.
  6. "Confronto sul genderismo tra il giornalista Adinolfi e il vescovo Simoni", "Il Tirreno", 8.9.2014.
  7. Zagreb Pride: O namaArhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2012. (Wayback Machine), pristupljeno 26.09.2014.
  8. "Genderism: a definition", "A Radical Profeminist", 2.5.2009.
  9. Genderismus: Wegen Erfolglosigkeit in Konkurs, "Kathpress" 04.09.2012..pristupljeno 11. svibnja 2013.
  10. "Médias-Presse-Info", "L’enseignement de l’idéologie du genre financé par l’Union européenne", 15.04.2014.
  11. "L'ideologia gender è demoniaca"Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. listopada 2014. (Wayback Machine), Federico Cenci za ZENIT. 23.6.2014.
  12. "Corrispondenza Romana", "Gli studi sul cervello contestano l’ideologia di genere", 08.01.2014.
  13. Gabriel Cortina de La Concha za "El Diario Exterior", "'La ideología de género', por Jorge Scala"Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. kolovoza 2014. (Wayback Machine), 07.06.2010.
  14. "Para conservadores, ideologia de gênero é marxista e não cabe no Plano de Educação"Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. listopada 2014. (Wayback Machine), Cíntia Alves za "GGN - O JORNAL DE TODOS LOS BRASIS", 22.4.2014.
  15. "Czy Ideologia Gender jest zagrożeniem dla cywilizacji?"Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. lipnja 2014. (Wayback Machine), Aleksandra Kostecka za "Pikio.pl" 30.12.2013.
  16. "Zadarski nadbiskup Želimir Puljić ravnatelje škola upozorio na opanost od 'dženderizma'!"Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. lipnja 2014. (Wayback Machine), Božana Sviličić za "Slobodna Dalmacija" 16.12.2013.
  17. Edukacijski program ZAJEDNO! protiv homofobije i nasilja u školama, N. Bijelić i A. Hodžić, Queer Zagreb 2012, str. 12.Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 11. svibnja 2013.
  18. "Ženska soba"
  19. "Queer.ba: Spol. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2014. Pristupljeno 12. rujna 2014.
  20. "Stanford Encyclopedia of Philosophy: Identity Politics" (pogl. "4. Gender and Feminism"), (verzija 7.2.2012.)
  21. "ROD U DEKONSTRUKCIJI I REKONSTRUKCIJI SPOLA"Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. rujna 2014. (Wayback Machine), Milan Polić, Učiteljska akademija, Zagreb, 26.11.2004., pristupljeno 8.10.2014.
  22. v. npr. poglavlje „Sex and/or gender identity and human rights“ u dokumentu „Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex Equality“ od 01.01.2013., kod (državne) Australske komisije za ljudska prava
  23. Rječnik LGBTIQ pojmova. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2014. Pristupljeno 12. rujna 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  24. "Gay Marriage Around the World" Pew Research Centar, 8. kolovoza 2017.
  25. "Wider Natur und Schöpfungsordnung?" Katrin Meyer za "Neue Züricher Zeitung", 18.12.2013.