Džindić mahala
Džindić mahala, starijeg imena mahala Mustafe džindije, mahala u Tuzli. Ime Mustafe džindije (džindija = konjanik) nosila je u razdoblju od 1548. do 1600. godine. Po mahali se zove istočna kapija utvrde, Džindijska kapija.[1] Mustafa-beg Džindija ostavio je svoj džamijski i mesdžidski vakuf u Tuzli.[2]:str 153. Od 16. stoljeća mahala Mustafe džindije razvijala se sjeverno od Palanke i na padinama brda Bukovčić i Borić. Iz tog vremena u njoj je džamija, monumentalni primjer tradicijske bosanske džamije od drveta. U mahali je bio mekteb i i veći broj stambenih privatnih objekata, najstarijih tuzlanskih obitelji.[2]:str 150. Budući da su mahale u Tuzli dobile su imena po vjerskim objektima jer su nastale uz njih,[1] a u Džindić mahali bila je džamija, tako je bilo i ovdje. Mahala Mustafe džindije bila je gradska mahala u drugoj polovini 17. stoljeća i naslanjala se na Palanku.[2]:str 147. Između utvrde Palanke i kasnije Džindić mahale nalazila se mahala hisarije Ferhada sina Ahmeda.[2]:str 146. Ulica od Čaršijske do Jalske džamije zvala se Mahala Malkoča džindije.[1] Pored Džindijske kapije u Palanci nalazio se upravni dio Palanke.[2]:str 149.
Izvori uredi
- ↑ a b c (boš.) Radio Kameleon M&M Bahrija Habul: Tuzla za početnike Kako su dobile imena prve tuzlanske mahale 3. siječnja 2018. (pristupljeno 14. listopada 2019.)
- ↑ a b c d e Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla