Dalj

Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).
Dalj | |
---|---|
Dalj na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Osječko-baranjska |
Općina/Grad | Erdut |
Najbliži (veći) grad | Osijek |
Površina | 67,75 km² |
Nadmorska visina | 89 m |
Zemljopisne koordinate | 45°29′24″N 18°59′06″E / 45.49°N 18.985°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 4.689 |
- Gustoća | 69 st./km² |
- Broj domaćinstava | 1.661 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 3.937[1] |
Broj stanovnika Dalj (Erdut, Osječko-baranjska) [uredi] | |
2001. | 4689 |
2011. | 3937 |
2021. | 2877 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 31226 |
Pozivni broj | +385(0)31 |
Autooznaka | OS |
Stanovništvo Uredi
Prema popisu iz 2001. godine, Dalj ima 4.689 stanovnika koji žive u 1.661 domaćinstvu.
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 3.937 stanovnika.[1]
broj stanovnika | 4449 | 5006 | 5147 | 5737 | 5900 | 6088 | 5491 | 5922 | 5575 | 5625 | 6288 | 6303 | 6023 | 5515 | 4689 | 3937 | 2877 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Zemljopis Uredi
Dalj je smješten je na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 m. Prostire se na površini od 67,75 km2, a gustoća naseljenosti je 69 st/km2.
Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinovci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, Planina Daljska (Dalj planina), Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo.
Gospodarstvo Uredi
Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo (stočarska farma), trgovina i obrti (aluminijska bravarija, vulkanizer, pilana).
Ustanove Uredi
U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12.000 knjiga, sjedište Osječkopoljske i baranjske eparhije Srpske pravoslavne crkve, ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja.
Kulturne građevine Uredi
Religija Uredi
U Dalju se nalaze pravoslavna crkva Svetog Dimitrija, izgrađena 1715. godine i katolička crkva Svetog Josipa izgrađena 1912. godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom Domovinskog rata, da bi bila obnovljena 2004. godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor - ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st. Na Dalj planini se nalazi pravoslavni manastir Uznesenja Presvete Bogorodice (manastir Dalj planina, manastir Vodica).
Ostalo Uredi
Zajedničkim naporima vlada Republike Hrvatske i Republike Srbije, obnovljena je rodna kuća srpskog znanstvenika Milutina Milankovića.
Povijest Uredi
Prapovijest Uredi
Na temelju sve brojnijih i uspješnijih arheoloških istraživanja o kontinuitetu naseljenosti u istočnoj Hrvatskoj možemo svjedočiti o razdoblju duljem od sedam tisuća godina. Stare kulture i mnogi narodi nastanjivali su praktički sve dijelove Slavonije, a najrazvijenije kulture stvarane su osobito na istočnohrvatskoj lesnoj zaravni. Dakle, istočna Slavonija i zapadni Srijem, odnosno prostor između Drave, Save i Dunava središte je vrlo razvijene naseljenosti i starih kultura-osobito od neolitika do brončanih i željeznih pretpovijesnih doba. U tom je prostoru nastalo pravo bogatstvo antičkih (rimskih) spomenika, s razvijenom mrežom naseljenosti i puteva.
Daljska kulturna grupa se prvi put spominje u brončanom dobu (od 1350. – 1100. godine prije Krista), koja seže i u mlado razdoblje. Na pragu željeznog doba (od 800. godina prije Krista) ističu se nalazi s lokaliteta Lijeva bara (Vukovar), Dalj, Šarengrad, Ilok i drugih. Naseljenost je značajno poboljšana tijekom halštata (starije željezno doba) i osobito u latenu (mlado željezno doba).
U zagrebačkom, osječkom i berlinskom muzeju čuvaju se važni nalazi s područja Dalja, posebno iz razdoblja tzv. Daljske kulture (X.-III. St. Pr. Kr.) te iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.
Rimsko doba Uredi
U vrijeme jačanja rimskog carstva u susjedstvu, na slavonskim se prostorima javljaju brojna plemena prastanovnika ovih prostora Ilira i Tračana te od 4. stoljeca p.K. i Kelta. Početkom 1. stoljeća, u doba cara Oktavijana, Rimljani zauzimaju Panoniju i postavljaju granicu na Dunavu. Rimska kultura je izmijenila prilike u ovim krajevima. Tada je stvorena mreža naselja povezana cestama, koja je imala snažan utjecaj na kasniji razvoj i naseljenost, sve do dana današnjega. Bila je to visoka kultura u odnosu na autohtonu, koja je pridonijela stvaranju novog načina života i afirmirala viši stupanj kulture i osobito graditeljstva.
Na temelju mnogih arheoloških nalaza te rimskih izvora i dokumenata (Ptolomejova Geografija i zemljovid Tabula Peuntingeriana), Dalj se spominje pod rimskim imenom Teutoburgium kao naselje koje se nalazilo na jednom od četiri glavna pravca ka Dalmaciji. Smjer nizinom Drave počinje u Poetoviji prolazi kroz Aquiae Iasae (Varaždinske Toplice), Ioviae Botivo (Ludbreg) i završava u Mursi (Osijek), protežući se dalje na jugoistok uz Dunav (Teutoburgium, današnji Dalj).
Vidljivih rimskih ostataka graditeljstva u istočnoj Hrvatskoj danas gotovo i nema, ali su vrlo brojna arheološka nalazišta. Primjenom znamenite rimske cigle graditeljstvo je imalo visoke domete, a kultura stanovanja bila je vrlo visoka. To se odnosi i na komunalnu infrastrukturu u rimskim gradovima pa i u manjim naseljima.
Raspad Rimskog carstva Uredi
Velike etničke promjene najavio je prodor Huna iz Azije potkraj 4. stoljeća, razaraju Mursu (Osijek). 395. godine Rimsko Carstvo se raskoljuje na Istočno i Zapadno, a glavni trgovački putevi između njih su dobrim dijelom vodili i preko ovih krajeva. U 5. stoljeću s istoka provaljuju Gepidi i Goti. Zajedno s konjaničkim narodom Avara krajem 6. i početkom 7. stoljeća iz Azije i istočne Europe doseljavaju se i Slaveni. Od 798. godine našim krajevima gospodare Franci, a krajem 9. i početkom 10. stoljeća sjevernije od naših krajeva doseljavaju Ugri (Mađari).
Vladavina Turaka Uredi
Prije Turaka Dalj je bio je malo selo u posjedu lokalnih plemića. Južnije od sela postojalo je tada selo Jama sa župnom crkvom. To selo je stradalo 1526. godine u turskoj invaziji. Sačuvala se samo njegova župna crkva, koju su kasnije prihvatili daljski katolici.[2] Turci su brzo uočili pogodnosti zemljopisnog položaja Dalja i zato ga nastojali povećati: naselili su oko dvjesto muslimanskih obitelji iz Bosne i pedesetak obitelji pravoslavnih Vlaha.[2] Daljski muslimani bili su uglavnom posjednici okolnoga zemljišta, zatim obrtnici i trgovci, dok su Vlasi i Hrvati bili zemljoradnici.[2] Oko 1550. god. daljski su Mađari prihvatili kalvinizam. Prema popisu turskih sela na daljskom području, u Dalju je 1579. god. bilo 107 naseljenih kuća, dok se za susjednu Jamu tvrdi da je pusta.[2] Kršćana je u Dalju bilo svega osam obitelji, od kojih se pet nazivalo Došlac.[2]
Kroz Dalj je 1663. god. proputovao turski putopisac Evlija Ćelebija od koga potječe onodobno izvješće.[2] Dalj je bio tipična turska kasaba u obliku četverokuta. Unutar bedema nalazila se veća džamija, mesadžid, hamam, han i osamdeset kuća. U mjestu je bilo pedeset trgovina i pedeset vojnika, a naokolo naselja prostirali su se vrtovi, šljivici i vinogradi.
Pod Austro-Ugarskom Uredi
Dalj je oslobodila kršćanska vojska u jesen 1687. godine. Prije toga, muslimansko i vlaško stanovništvo napustilo je mjesto.[2] Nakon oslobođenja, Dalj je potpao pod upravu Bečke dvorske komore. Od 1690. godine u Dalj su počeli stizati novi doseljenici iz Srijema, Bačke, Mačve i Bosne.[2] Do 1697. godine doselilo se 49 obitelji.[2] Car i kralj Josip I dao je, 1706. godine, Dalj s okolicom srpskom patrijarhu Arseniju Čarnojeviću kao imanje za izdržavanje patrijaršije.[2] Kada su se 1726. godine Beogradska i Srijemsko-karlovačka mitropolija spojile, oduzeo je bečki dvor daljsko vlastelinstvo Srpskoj patrijaršiji.[2] Prilikom popisa 1736. godine, Dalj se po broju stanovnika upeterostručio i imao je 220 kuća s nekoliko ulica i više nije nalikovao dotadašnjem selu.[2] Novi izgled davali su mu njegovi stanovnici među kojima je bilo mnogo obrtnika, trgovaca i vlastelinskih činovnika. Dalj se i tijekom 19. stoljeća stalno uvećavao. Do 1866. godine bilo je u njemu 809 naseljenih kuća s 4.449 stanovnika, Srba je bilo 3.125, Hrvata 1.309, Mađara 35 i ostalih 15.[2]
Upravo iz tog post-turskog razdoblja potječu dva najznačajnija kulturno-povijesna spomenika Dalja. Pravoslavna crkva Sv. Dimitrija, koja se nalazi u središtu Dalja, a sagrađena je već 1715. godine. To je jednobrodna građevina razmjerno velikih dimenzija koja posjeduje i dio vrijednog baroknog i postbaroknog unutrašnjeg inventara. Patrijaršijski dvor sagrađen je dvadeset godina prije formalnog osnivanja daljske patrijaršije - dakle 1828. godine. To je prizemna klasicistička gradevina građena u ključ. Segmentno izdvojen rizalit bez prozora završava trokutnim zabatom, a drveni ulazni portik zamašnih dimenzija izrezbaren ju u karakterističnoj ornametici svoga doba.
Početak domovinskog rata Uredi
2. travnja 1991. srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj Slavoniji na cestama koje spajaju Vukovar s Vinkovcima, Osijekom i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji.
1. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć JNA (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) žestoko napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade - pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova - postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.[3] Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek.
17. kolovoza 1991. nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića.
Govor i jezik Uredi
Multikulturalnost stanovništva sredinom 20. stoljeća je doprinijela korištenje njemačkih riječi u svakodnevnom životu. Bio je to pojednostavljen izričaj riječi poput priloga i pridjeva. Kod obitelji s daljskim korijenima i do danas se koriste ti izrazi u govornom jeziku. Izvorni oblici završavaju na -ig ili -ich sufikse. U svakodnevnom govoru su oni pojednostavljeni na -ih sufiks.
Riječ | Značenja | Primjer | Njemačko počelo |
---|---|---|---|
Pikih | ljepljivo | Kožica od mesa. | bicken (ljepiti se) |
Fedih | končasto | Kuhana starija junetina. | fäden (niti) |
Cornih | podmukla | Pusti je, ona je cornih. | zornig (ljut) |
Krocih | krastavo | Kruška je krocih. | kratzig (grub) |
Rancih | pokvaren | Pokvarena mast i sir. | ranzig (užeglo ) |
Špekih | slaninast | Loša torta je pri dnu špekih. | speckig (mastan) |
Žmečkih | nehomogen | Kolač koji se u ruci raspada. | onomatopeja |
Grizlih | grizast, zrnat | Jabuka je grizlih. | grießig (grizast) |
Šlihtih | sluzav | Maramice kod pranja. | schlickig (blatnjav) |
Mocih | gnjecav | Nedopečeni kruh, gužvara. | motzig (prevučen vlažnim slojem |
Fecih | masno | Juha je pre fecih. | fettig (masno) |
Hercih | sladak | Curica je baš hercih. | herzig (sladak) |
Šuslih | brza i površna | On je vrlo šuslih. | schuß (metak, brza k'o metak) |
Moklih | debeljuškast | Momčić je baš moklih. | mollig (debeo) |
Hungrih | gladan | Baš sam hungrih. | hungrig (gladan) |
Durstih | žedan | Durstih sam, može vino. | durstig (žedan) |
Traurih | tužan | Ne vidim li je, bit ću traurih. | traurig (tužan) |
Šebih | istrošen | Kaput joj je jako šebih. | schäbig (odrpan, nošen) |
(un)frojndlih | (ne)ljubazan | On je baš frojndlih. | (un)freundlich (ne/ljubazan) |
Šmucih | prljav, podmukao | Čuvaj ga se, on je šmucih. | schmutzig (prljav) |
Pamstih | ljepljiv – između šlihtih i žmečkih | Rezanci su jako pamstih, prekuhani su. | bamstig (natopljen) |
Švicih | znojan | Ne trči, bit ćeš švicih. | schwitzig (znojan) |
Hajglih | osjetljiv | Hajglih si kao princeza na zrnu graška. | heiklig (osjetljiv) |
Emfindlih | osjetljiv u dušu | Plače jer je emfindlih. | empfindlich (osjetljiv) |
Grindlih | temeljito | Grindlih sam očistila sobu. | gründlich (temeljito) |
Hajmlih | domaćinski | Kod njih je hajmlih ugođaj. | heimlich (prisno) |
Liftih | Prozračno, lagano odjelo | Oblači se liftih zbog vručine | Luft (zrak) |
Šnuflih | šmrkav, češće znatiželjan | Jako je šnuflih pa gleda u fržider | schnupfen (šmrcati) |
gemitlih | komotno, ugodno | Kod njih je uvijek gemitlih | geműtlich |
Poznate osobe Uredi
- Milutin Milanković - znanstvenik
- Uroš Milanković - filozof
- Bogdan Milanković - muzikolog
- Jakov Ignjatović - književnik
- Jovan Isajlović - slikar ikonopisac
- Ivan Hajtl - glumac
- Franjo Tanocki - jezikoslovac
- Đorđe Ocić[4] - književnik
- Sreto Batranović - književnik
- Časlav Ocić - ekonomski stručnjak.
- Jelka Borojević - pjesnikinja
- Božidar Maslarić - narodni heroj
- Luka Bajakić - hrvatski političar i športski djelatnik
- Srećko Ilinčić[5] - atletičar
- Boris Staparac - kipar
- Milovan Ćurčić[6] - pjesnik
- Gordana Pavić - pjesnikinja
- Ivan Movrin - gradonačelnik Osijeka
- Ivan Vinaj - nastavnik
Šport Uredi
- NK Dunav Dalj (3. ŽNL Osječko-baranjska, 2008./09.)
- NK Radnički Dalj (3. ŽNL Osječko-baranjska, 2008./09.)
- Teutoburgium Pitbulls Dalj, klub američkog nogometa, Prva liga Hrvatske (CFL 2010.)[7]
Udruge Uredi
- nevladina udruga "Građanska organizacija razvoja Dalja - GORD"
- Udruga žena Dalj
- Udruga umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti "Leonardo"
- Hrvatska udruga Majpan
- Matica umirovljenika
- Ekološka udruga "Eko Centar Dalj"
- Volonterski centar Dalj
- Dalj Wireless
- Radio klub "Dario Dujmović" 9A1CRD
Izvori Uredi
- ↑ a b Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.
- ↑ a b c d e f g h i j k l m Mirko Marković, Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., ISBN 953-222-123-9 str. 78.-80.
- ↑ Index.hr: Predsjedniče, hvala na daljskoj ikoni, ali što kažete na daljski masakr i tamošnje konc-logore?
- ↑ Izvor #58[neaktivna poveznica], pristupljeno 18. veljače 2016. godine
- ↑ Izvor #114 Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016., pristupljeno 23. veljače 2016. godine
- ↑ Izvor #171, objavljeno 5. srpnja 2017. godine, pristupljeno 18. siječnja 2018. godine
- ↑ HRT: Teutoburgium Pitbullsi iz Dalja prvaci Hrvatske[neaktivna poveznica], preuzeto 18. veljače 2012.
Vanjske poveznice Uredi
- Općina Erdut: Dalj Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2012.
- Općina Erdut: Nevladine udruge Inačica izvorne stranice arhivirana 11. rujna 2010.
- GORD Inačica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2012.
- HIC: Kronologija Domovinskog rata u Podunavlju Inačica izvorne stranice arhivirana 22. lipnja 2012.