Wikipedija

Dalj

naselje u Hrvatskoj, Općina Erdut, Osječko-baranjska županija
Ovo je glavno značenje pojma Dalj. Za druga značenja pogledajte Dalj (razdvojba).

Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).

Dalj
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Općina/gradErdut
Najbliži veći gradOsijek
Površina73,7 km2 [1]
Visina89 mnm
Koordinate45°29′24″N 18°59′06″E / 45.49°N 18.985°E / 45.49; 18.985
Stanovništvo (2021.)
Ukupno2877 [2]
– gustoća39 st./km2
Odredišna pošta31226 Dalj [3]
Pozivni broj+385 (0)31
AutooznakaOS

Zemljovid

Dalj na zemljovidu Hrvatske
Dalj
Dalj

Dalj na zemljovidu Hrvatske

Stanovništvo

uredi

Prema popisu iz 2001. godine, Dalj ima 4689 stanovnika koji žive u 1661 domaćinstvu.
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 3937 stanovnika.[4]

Naselje Dalj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4449
5006
5147
5737
5900
6088
5491
5922
5575
5625
6288
6303
6023
5515
4689
3937
2877
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Zemljopis

uredi

Dalj je smješten je na desnoj obali Dunava, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 m. Prostire se na površini od 67,75 km2, a gustoća naseljenosti je 69 st/km2.

Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinovci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, Planina Daljska (Dalj planina), Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo.

Gospodarstvo

uredi

Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo (stočarska farma), trgovina i obrti (aluminijska bravarija, vulkanizer, pilana).

Ustanove

uredi

U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12.000 knjiga, sjedište Osječkopoljske i baranjske eparhije Srpske pravoslavne crkve, ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja.

 
Sjedište općine Erdut
 
Srednja škola

Kulturne građevine

uredi
 
Rodna kuća Milutina Milankovića

Religija

uredi

U Dalju se nalaze pravoslavna crkva Svetog Dimitrija, izgrađena 1715. godine i katolička crkva Svetog Josipa izgrađena 1912. godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom Domovinskog rata, da bi bila obnovljena 2004. godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor – ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st. Na Dalj planini se nalazi pravoslavni manastir Uznesenja Presvete Bogorodice (manastir Dalj planina, manastir Vodica).

 
Pravoslavna crkva,Dalj
 
Katolička crkva sv.Josipa u Dalju

Ostalo

uredi

Zajedničkim naporima vlada Republike Hrvatske i Republike Srbije, obnovljena je rodna kuća srpskog znanstvenika Milutina Milankovića.

 
Grob obitelji Milanković

Povijest

uredi

Prapovijest

uredi

Na temelju sve brojnijih i uspješnijih arheoloških istraživanja o kontinuitetu naseljenosti u istočnoj Hrvatskoj možemo svjedočiti o razdoblju duljem od sedam tisuća godina. Stare kulture i mnogi narodi nastanjivali su praktički sve dijelove Slavonije, a najrazvijenije kulture stvarane su osobito na istočnohrvatskoj lesnoj zaravni. Dakle, istočna Slavonija i zapadni Srijem, odnosno prostor između Drave, Save i Dunava središte je vrlo razvijene naseljenosti i starih kultura-osobito od neolitika do brončanih i željeznih pretpovijesnih doba. U tom je prostoru nastalo pravo bogatstvo antičkih (rimskih) spomenika, s razvijenom mrežom naseljenosti i puteva.

Daljska kulturna grupa se prvi put spominje u brončanom dobu (od 1350. – 1100. godine prije Krista), koja seže i u mlado razdoblje. Na pragu željeznog doba (od 800. godina prije Krista) ističu se nalazi s lokaliteta Lijeva bara (Vukovar), Dalj, Šarengrad, Ilok i drugih. Naseljenost je značajno poboljšana tijekom halštata (starije željezno doba) i osobito u latenu (mlado željezno doba).

U zagrebačkom, osječkom i berlinskom muzeju čuvaju se važni nalazi s područja Dalja, posebno iz razdoblja tzv. Daljske kulture (X.-III. St. Pr. Kr.) te iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.

Rimsko doba

uredi

U vrijeme jačanja Rimskog Carstva u susjedstvu, na slavonskim se prostorima javljaju brojna plemena prastanovnika ovih prostora Ilira i Tračana te od 4. stoljeca pr. Kr. i Kelta. Početkom 1. stoljeća, u doba cara Oktavijana, Rimljani zauzimaju Panoniju i postavljaju granicu na Dunavu. Rimska kultura je izmijenila prilike u ovim krajevima. Tada je stvorena mreža naselja povezana cestama, koja je imala snažan utjecaj na kasniji razvoj i naseljenost, sve do dana današnjega. Bila je to visoka kultura u odnosu na autohtonu, koja je pridonijela stvaranju novog načina života i afirmirala viši stupanj kulture i osobito graditeljstva.

Na temelju mnogih arheoloških nalaza te rimskih izvora i dokumenata (Ptolomejova Geografija i zemljovid Tabula Peuntingeriana), Dalj se spominje pod rimskim imenom Teutoburgium kao naselje koje se nalazilo na jednom od četiri glavna pravca ka Dalmaciji. Smjer nizinom Drave počinje u Poetoviji prolazi kroz Aquiae Iasae (Varaždinske Toplice), Ioviae Botivo (Ludbreg) i završava u Mursi (Osijek), protežući se dalje na jugoistok uz Dunav (Teutoburgium, današnji Dalj).

Vidljivih rimskih ostataka graditeljstva u istočnoj Hrvatskoj danas gotovo i nema, ali su vrlo brojna arheološka nalazišta. Primjenom znamenite rimske cigle graditeljstvo je imalo visoke domete, a kultura stanovanja bila je vrlo visoka. To se odnosi i na komunalnu infrastrukturu u rimskim gradovima pa i u manjim naseljima.

Raspad Rimskog Carstva

uredi

Velike etničke promjene najavio je prodor Huna iz Azije potkraj 4. stoljeća, razaraju Mursu (Osijek). 395. godine Rimsko Carstvo se raskoljuje na Istočno i Zapadno, a glavni trgovački putevi između njih su dobrim dijelom vodili i preko ovih krajeva. U 5. stoljeću s istoka provaljuju Gepidi i Goti. Zajedno s konjaničkim narodom Avara krajem 6. i početkom 7. stoljeća iz Azije i istočne Europe doseljavaju se i Slaveni. Od 798. godine našim krajevima gospodare Franci, a krajem 9. i početkom 10. stoljeća sjevernije od naših krajeva doseljavaju Ugri (Mađari).

Vladavina Turaka

uredi

Prije Turaka Dalj je bio je malo selo u posjedu lokalnih plemića. Južnije od sela postojalo je tada selo Jama sa župnom crkvom. To selo je stradalo 1526. godine u turskoj invaziji. Sačuvala se samo njegova župna crkva, koju su kasnije prihvatili daljski katolici.[5] Turci su brzo uočili pogodnosti zemljopisnog položaja Dalja i zato ga nastojali povećati: naselili su oko dvjesto muslimanskih obitelji iz Bosne i pedesetak obitelji pravoslavnih Vlaha.[5] Daljski muslimani bili su uglavnom posjednici okolnoga zemljišta, zatim obrtnici i trgovci, dok su Vlasi i Hrvati bili zemljoradnici.[5] Oko 1550. god. daljski su Mađari prihvatili kalvinizam. Prema popisu turskih sela na daljskom području, u Dalju je 1579. god. bilo 107 naseljenih kuća, dok se za susjednu Jamu tvrdi da je pusta.[5] Kršćana je u Dalju bilo svega osam obitelji, od kojih se pet nazivalo Došlac.[5]

Kroz Dalj je 1663. god. proputovao turski putopisac Evlija Ćelebija od koga potječe onodobno izvješće.[5] Dalj je bio tipična turska kasaba u obliku četverokuta. Unutar bedema nalazila se veća džamija, mesadžid, hamam, han i osamdeset kuća. U mjestu je bilo pedeset trgovina i pedeset vojnika, a naokolo naselja prostirali su se vrtovi, šljivici i vinogradi.

Pod Austro-Ugarskom

uredi

Dalj je oslobodila kršćanska vojska u jesen 1687. godine. Prije toga, muslimansko i vlaško stanovništvo napustilo je mjesto.[5] Nakon oslobođenja, Dalj je potpao pod upravu Bečke dvorske komore. Od 1690. godine u Dalj su počeli stizati novi doseljenici iz Srijema, Bačke, Mačve i Bosne.[5] Do 1697. godine doselilo se 49 obitelji.[5] Josip I. dao je, 1706. godine, Dalj s okolicom srpskom patrijarhu Arseniju Čarnojeviću kao imanje za izdržavanje patrijaršije.[5] Kada su se 1726. godine Beogradska i Srijemsko-karlovačka mitropolija spojile, oduzeo je bečki dvor daljsko vlastelinstvo Srpskoj patrijaršiji.[5] Prilikom popisa 1736. godine, Dalj se po broju stanovnika upeterostručio i imao je 220 kuća s nekoliko ulica i više nije nalikovao dotadašnjem selu.[5] Novi izgled davali su mu njegovi stanovnici među kojima je bilo mnogo obrtnika, trgovaca i vlastelinskih činovnika. Dalj se i tijekom 19. stoljeća stalno uvećavao. Do 1866. godine bilo je u njemu 809 naseljenih kuća s 4449 stanovnika, Srba je bilo 3125, Hrvata 1309, Mađara 35 i ostalih 15.[5]

Upravo iz tog post-turskog razdoblja potječu dva najznačajnija kulturno-povijesna spomenika Dalja. Pravoslavna crkva Sv. Dimitrija, koja se nalazi u središtu Dalja, a sagrađena je već 1715. godine. To je jednobrodna građevina razmjerno velikih dimenzija koja posjeduje i dio vrijednog baroknog i postbaroknog unutrašnjeg inventara. Patrijaršijski dvor sagrađen je dvadeset godina prije formalnog osnivanja daljske patrijaršije – dakle 1828. godine. To je prizemna klasicistička gradevina građena u ključ. Segmentno izdvojen rizalit bez prozora završava trokutnim zabatom, a drveni ulazni portik zamašnih dimenzija izrezbaren ju u karakterističnoj ornametici svoga doba.

Početak Domovinskog rata

uredi
  Podrobniji članak o temi: Pokolj u Dalju

2. travnja 1991. srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj Slavoniji na cestama koje spajaju Vukovar s Vinkovcima, Osijekom i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji.

1. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć JNA (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) žestoko napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade – pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova – postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.[6] Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek.

17. kolovoza 1991. nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića.

Poznate osobe

uredi
  • Ivan Vinaj – nastavnik

Šport

uredi

Udruge

uredi
  • nevladina udruga "Građanska organizacija razvoja Dalja – GORD"
  • Udruga žena Dalj
  • Udruga umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti "Leonardo"
  • Hrvatska udruga Majpan
  • Matica umirovljenika
  • Ekološka udruga "Eko Centar Dalj"
  • Volonterski centar Dalj
  • Dalj Wireless
  • Radio klub "Dario Dujmović" 9A1CRD

Izvori

uredi
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.
  5. ↑ a b c d e f g h i j k l m Mirko Marković, Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., ISBN 953-222-123-9 str. 78.-80.
  6. ↑ Index.hr: Predsjedniče, hvala na daljskoj ikoni, ali što kažete na daljski masakr i tamošnje konc-logore?
  7. ↑ Izvor #58[neaktivna poveznica], pristupljeno 18. veljače 2016. godine
  8. ↑ Izvor #114  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine), pristupljeno 23. veljače 2016. godine
  9. ↑ Izvor #171, objavljeno 5. srpnja 2017. godine, pristupljeno 18. siječnja 2018. godine
  10. ↑ HRT: Teutoburgium Pitbullsi iz Dalja prvaci Hrvatske[neaktivna poveznica], preuzeto 18. veljače 2012.

Vanjske poveznice

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dalj&oldid=7042040"