Wikipedija

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj je dan 1995. godine Hrvatska vojska u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja oslobodila okupirani grad Knin.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja
Zastava na kninskoj tvrđavi. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni Knin, što je simbolički značilo kraj tzv. Rep. Srpske Krajine.
Ustanovljen 1996.[1]
Obilježava se u Republika Hrvatska
Nadnevak 5. kolovoza
Spomen-obilježja Zastava na kninskoj tvrđavi,
Spomenik hrvatske pobjede Oluja 95, Knin
Oltar domovine, Zagreb
Spomenik domovini, Zagreb
Svetište Sveta Mati Slobode, Zagreb
Portal o Hrvatskoj

PovijestUredi

 
Hrvatski generali Ivan Korade, Rahim Ademi, Ante Gotovina i ministar obrane Gojko Šušak s predsjednikom Franjom Tuđmanom na kninskoj tvrđavi nakon Operacije Oluje.
 
Obilježavanje Dana pobjede u Kninu 2015.
 
Spomenik hrvatske pobjede Oluja 95 u Kninu.
  Podrobniji članak o temi: Operacija Oluja

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih "Bljeskom" i "Olujom" 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.[2]

Državni blagdanUredi

NazivUredi

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i "Dan pobjede",[3] a od 2008. i "Dan hrvatskih branitelja".[4] Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i "obljetnica VRO 'Oluja'", u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo "Dan pobjede".[5]

ObilježavanjeUredi

Od 1996. 5. kolovoza se u Hrvatskoj obilježava svečanošću podizanja zastave na kninskoj tvrđavi, prisjećajući se istog čina iz kolovoza 1995., te prigodnim programom u Kninu. I u drugim gradovima i mjestima organiziraju se koncerti, priredbe i vatrometi.

Dvadeseta obljetnica oslobođenja Knina te Dan pobjede 2015. proslavljeni su svečanim mimohodom Oružanih snaga u Zagrebu 4. kolovoza, prijemom za strana izaslanstva te zabavom i vatrometom u Zagrebu. Sutradan je održana i tradicionalna svečanost podizanja zastave u Kninu te priredba.

BibliografijaUredi

PovezanoUredi

IzvoriUredi

  1. ↑ Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 33/1996.
  2. ↑ [1]  Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2016., IZVJEŠĆE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DOSADAŠNJEM TIJEKU POVRATKA I ZBRINJAVANJU PROGNANIKA, IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA
  3. ↑ Hrvatski sabor. 21. studenoga 2002. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. Pristupljeno 25. lipnja 2011.
  4. ↑ Izmjena naziva, Narodne novine, 2008.
  5. ↑ Lovrić, Jelena. "Tko je pobjednik Dana pobjede?"  Inačica izvorne stranice arhivirana 24. kolovoza 2015., Jutarnji list, objavljeno: 9. kolovoza 2015.

Vanjske povezniceUredi

Ostali projekti
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 16. obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja
Mrežna mjesta

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dan_pobjede_i_domovinske_zahvalnosti,_Dan_hrvatskih_branitelja&oldid=6531094"