Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj je dan 1995. godine Hrvatska vojska u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja oslobodila okupirani grad Knin.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja
Zastava na kninskoj tvrđavi. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni Knin, što je simbolički značilo kraj tzv. Rep. Srpske Krajine.
Ustanovljen 1996.[1]
Obilježava se u Republika Hrvatska
Nadnevak 5. kolovoza
Spomen-obilježja Zastava na kninskoj tvrđavi,
Spomenik hrvatske pobjede Oluja 95, Knin
Oltar domovine, Zagreb
Spomenik domovini, Zagreb
Svetište Sveta Mati Slobode, Zagreb
Portal o Hrvatskoj

PovijestUredi

 
Hrvatski generali Ivan Korade, Rahim Ademi, Ante Gotovina i ministar obrane Gojko Šušak s predsjednikom Franjom Tuđmanom na kninskoj tvrđavi nakon Operacije Oluje.
 
Obilježavanje Dana pobjede u Kninu 2015.
 
Spomenik hrvatske pobjede Oluja 95 u Kninu.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih "Bljeskom" i "Olujom" 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.[2]

Državni blagdanUredi

NazivUredi

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i "Dan pobjede",[3] a od 2008. i "Dan hrvatskih branitelja".[4] Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i "obljetnica VRO 'Oluja'", u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo "Dan pobjede".[5]

ObilježavanjeUredi

Od 1996. 5. kolovoza se u Hrvatskoj obilježava svečanošću podizanja zastave na kninskoj tvrđavi, prisjećajući se istog čina iz kolovoza 1995., te prigodnim programom u Kninu. I u drugim gradovima i mjestima organiziraju se koncerti, priredbe i vatrometi.

Dvadeseta obljetnica oslobođenja Knina te Dan pobjede 2015. proslavljeni su svečanim mimohodom Oružanih snaga u Zagrebu 4. kolovoza, prijemom za strana izaslanstva te zabavom i vatrometom u Zagrebu. Sutradan je održana i tradicionalna svečanost podizanja zastave u Kninu te priredba.

BibliografijaUredi

PovezanoUredi

IzvoriUredi

  1. Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 33/1996.
  2. [1], IZVJEŠĆE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DOSADAŠNJEM TIJEKU POVRATKA I ZBRINJAVANJU PROGNANIKA, IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA
  3. Hrvatski sabor. 21. studenoga 2002. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. Pristupljeno 25. lipnja 2011.
  4. Izmjena naziva, Narodne novine, 2008.
  5. Lovrić, Jelena. "Tko je pobjednik Dana pobjede?"Inačica izvorne stranice arhivirana 24. kolovoza 2015., Jutarnji list, objavljeno: 9. kolovoza 2015.

Vanjske povezniceUredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 16. obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja
Mrežna mjesta