Danilo Petrović Njegoš

Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.

Danilo Petrović Njegoš
Данило Петровић Његош
Crnogorski vladika
Vladavina 1697. - 11. siječnja 1735.
Prethodnik Sava I. Očinić
Nasljednik Sava II. Petrović Njegoš (1735.1781.)
Vasilije Petrović Njegoš (1750.1766.)
Dinastija Petrović Njegoš
Rođenje oko 1670., Njeguši, Crna Gora
Smrt 11. siječnja 1735., Manastir Podmaine, Crna Gora
Vjera Pravoslavac

Životopis

uredi

Rodio se u Njegušima u obitelji trgovca Šćepana Kaluđerovića i majke Ane koja je kasnije postala monahinja. Imao je brata Radula, poznatijeg kao Rade Ščepćev. Poslije smrti vladike Save Očinića 1696. izbili su sukobi oko izbora novog vjerskog poglavara. Danila je izabrala plemenska skupština 1697. godine na prijestolje tada faktički neovisne Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, jer Danilo nije priznao autoritet patrijarha u Peći. Od njegova vremena, crnogorske vladike (mitropoliti) su bili i državni poglavari.

Njegoš je opjevao vladiku Danila u Gorskom vijencu (knjiga tiskana 1847.) kao pokretača "istrage poturica", odnosno, pokolja Crnogoraca koji su, na prostoru u to vrijeme slobodnoga teritorija crnogorske države primili islam.

No, u historiografiji nema pouzdanih podataka da se početkom 18. stoljeća taj događaj uistinu dogodio.

Titula mitropolita Danila

uredi

U tituli mitropolita Danila se ne spominje crnogorsko ime, samo skenderijsko i primorsko. Povjesničar Andrija Luburić u knjizi Porijeklo i prošlost Dinastije Petrović navodi više njegovih pisama i u svima titula je ista. Tako u pismu iz 1704. godine, između ostaloga piše: Danil, božijeju milostiju mitropolit skenderski i primorski.[1] I Johann Georg Kohl u knjizi Putovanje u Crnu Goru opisuje zvono koje je izliveno u Mlecima u vrijeme mitropolita Danila. Na zvonu je pisalo: Daniel Mitropolita di Scanderia ed oltra Marina... anno 1718.[2] Savo Brković je isto tvrdio za vladiku Danila, iako po pitanju vladike Save griješi, jer je on imao u ranijem period jednaku titulu kao i Danilo.[3] I u gramati ruskog cara Petra Velikog Danilo je spomenut kao mitropolit skenderijski i primorski.[4]

Bilješke

uredi
  1. Luburić, Andrija. 1940. Porijeklo i prošlost Dinastije Petrović, knjiga prva, str. 29. Beograd
  2. Kol, Johan Georg. 2005. Putovanje u Crnu Goru, str. 129. CID. Podgorica.
  3. Brković, Savo. 1974. O postanku i razvoju crnogorske nacije, str. 47. Grafički zavod. Titograd.
  4. Gramata Petra Velikog. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. lipnja 2018. Pristupljeno 9. lipnja 2018.

Vanjske poveznice

uredi