Demokratska Republika Somalija

Demokratska Republika Somalija

Džamhurijada Dimukradiga Somalija

komunistička diktatura
1969.1991.

Zastava Demokratske Republike Somalije

Zastava

Glavni grad Mogadiš
Jezik/ci somalski i arapski
Religija dopušten jedino islam
Politička struktura komunistička diktatura
Predsjednik Siad Barre
Predsjednik vlade
 - 1969.-1970. Mohamed Farah Salad
 - 1990.-1991. Muhammad Hawadle Madar
Povijest
 - Proglašenje 21. listopada 1969.
 - Ukidanje 26. siječnja 1991.
Površina 637 657 km2
Valuta somalijski šiling
Vremenska zona UTC+3

Demokratska Republika Somalija, skraćeno i DR Somalija, bio je naziv komunističke diktature u Istočnoj Africi na području današnje Somalije. Uspostavljena je državnim udarom 1969. na čelu sa Siadom Barreom kao doživotnim predsjednikom, odnosno diktatorom. Ukinuta je 1991. zbog promjena u Istočnom bloku i početka Građanskog rata u Somaliji.

Povijest

uredi

Godine 1969. državnim udarom na vlast dolazi Siad Barre, koji osniva Vrhovno revolucionarno vijeće, sastavljeno od generala i vojnih dužnosnika.[1] Vijeće ubrzo raspušta Somalijski parlament i dokida dotadašnji Ustav. Nova vlada provodi velike javne radove i opsimenjavanje stanovništva. Uz ostvareno izvlaštenje industrije i zemlje, Somalija uspostavlja tradicionalne veze s ostalim arapskim zemljama te se 1974. pridružuje Arapskoj ligi. Unatoč slabom gospodarskom napretku, dolazi do pojava gladi zbog izvlaštenja i oduzimanja zemlje brojnim poljoprovrednicima te do pada sveukupnog životnog standarda Somalaca.[2]

Početkom lipnja 1976. dolazi do raspuštanja Vijeća i uvođenja jednostranačja Revolucionarne socijalističke partije Somalije (RSPS). Partija, u skladu s Marxovim i Lenjinovim učenjima nameće ateizam, ali muslimanima ostavlja pravo izbora, dok pripadnike drugih vjerosipovijesti (uglavnom katolike) zakida u stjecanju ograničenih vjerskih prava i sloboda. Time se istovremeno željela stvoriti i komunistička, ali i islamska diktatura, jer je utjecaj islama u somalijsko društvu bio preutjecajan za mogućnost stvaranja ateističke komunističke države.[3]

Sljedeće godine između Somalije i Etiopije izbija Ogadenski rat, u kojem je Somalija pokušala pripojiti pokrajinu Ogaden pretežno nastanjenu Somalcima. U početku su somalijske snage pobjeđivale i do rujna 1977. kontrolirale 90% Ogadena. Međutim, uskoro je uslijedila etiopski protunapad vlade Derg, podupiran od strane Sovjetskog Saveza i 20 000 kubanskih dobrovoljaca. Do 1978. godine, somalijske su snage u potpunosti otjerane iz Ogadena. Iako je Somalija bila saveznik Sovjetskog Saveza, nakon sovjetske pomoći Etiopiji, Bare je dbacio daljnju sovjetsku pomoć i okrenuo se novom savezniku, Sjedinjenim Državama. S vremenom je Somalija postala zemlja s najvišim brojem redovnih vojnika u Africi.[4]

Novi ustav u Somaliji donesen je 1979., nakon čega su održani izbori za narodnu skupštinu. Unatoč tome, politbiro Somalske revolucionarne socijalističke partije je i dalje imao stvarnu vlast nad zemljom.[5] U listopadu 1980. partija je raspuštena, a njezino je mjesto ponovno zauzelo Vrhovno revolucionarno vijeće. Somalci su se od 1980-ih sve više bunili protiv Bareove vlasti, a kako se hladni rat primicao kraju, strateška važnost Somalije je opadala.

Vlada je uskoro postala totalitarna, a diljem zemlje počele su se osnivati gerilske skupine i pokreti, podupirani uglavnom od Etiopije. S vremenom su sukobi prerasli u Somalijski građanski rat, a u toku raspada Sovjetskog Saveza Barre daje ostavku na mjesto predsjednika, čime i DR Somalija biva službeno ukinuta.

Izvori

uredi
  1. J. D. Fage, Roland Anthony Oliver, The Cambridge history of Africa, vezak 8, Cambridge University Press, 1985., str. 478.
  2. Benjamin Frankel, hladni rat 1945.-1991.: Vođe i ostale važne osobe Sovjetskog Saveza, Istočne Europe i Trećeg svijeta, Gale Research, 1992., str. 306.
  3. Peter John de la Fosse Wiles, Novi komunistčki Treći svijet: esej o političkoj ekonmiji, Taylor & Francis, 1982., str. 279
  4. Oliver Ramsbotham, Tom Woodhouse, Enciklopedija međunarodnih mirovnihmisija, ABC-CLIO, 1999., str. 222.
  5. The Encyclopedia Americana, Svezak 25 (Skin-Sumac), Grolier, 1995., str. 214