Wikipedija

Dobra Voda (Benkovac)

naselje u Hrvatskoj, Grad Benkovac, Zadarska županija

Dobra Voda je selo kraj Stankovaca, na području Grada Benkovca, u Zadarskoj županiji.

Dobra Voda
Crkva sv. Mihovila u Dobroj Vodi
Država Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/grad Grad Benkovac
Površina[1]3,5 km2
Visina165 mnm
Koordinate43°55′47″N 15°39′01″E / 43.929692°N 15.650353°E / 43.929692; 15.650353
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno79
– gustoća23 st./km2
Poštanski broj23 422 Stankovci
Pozivni broj023 631
AutooznakaZD

Zemljovid

Dobra Voda na zemljovidu Hrvatske
Dobra Voda
Dobra Voda

Dobra Voda na zemljovidu Hrvatske

Zemljopisni položaj uredi

 
Dobra Voda s okolicom

Mjesto se nalazi u Ravnim kotarima, 6 km od Stankovaca, 16 km od Benkovca[3] i na samoj granici Općine Stankovci i Grada Benkovca. Južno od sela nalaze se Radašinovci, a sjeverozapadno Pristeg.

Dobra Voda se nalazi u blizini Vranskog jezera. Sjeveroistočno od naselja teče povremeni potok Dobra Voda koji napaja istoimeni bunar, po kojem je selo dobilo ime. Selo je okruženo šumom i šikarom hrasta medunca i bjelograba te mediteranskim vlažnim visokim travnjacima.[4] Šuma medunca i bjelograba Gajine na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označena je kao šumski rezervat.[5]

Stanovništvo uredi

Naselje Dobra Voda: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
46
49
47
43
85
160
187
201
197
198
171
114
113
79
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. nastalo izdvajanjem dijela naselja Radošinovci u kojemu su sadržani podaci za 1869., 1921. i 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


U mjestu su 1709. živjele obitelji Augustina i Jure Guberine, Rade Kužića/Brčića i Ivana Markoševića.[6] Zanimljivo je primijetiti da nijedno prezime koje nalazimo u mletačkom popisu mjesta 1709. nije preživjelo sljedećih 150 godina, u kojima na tom prostoru nije bilo osvajanja ni izravnih borbi. Razloge valja tražiti u kakvoj nepogodi ili selidbi. 1911. tu prebiva 9 obitelji, a 1928. 14 obitelji s 92 osobe.[6] Danas u selu nalazimo prezimena Babić, Čačić, Miletić, Orlović, Rakić, Rogić, Šimunac, Vrkić i Zulić. Svi stanovnici su Hrvati i katolici.


Gospodarstvo i infrastruktura uredi

Stanovništvo se bavi vinogradarstvom, poljoprivredom, stočarstvom i obrtom (galvanizacijom, tvrtka Zidex).[3][7] Selo ima telefonsku centralu, vodovod (od 1988.) i trafostanicu (od 1972.) Sve ceste s kojima je Dobra Voda povezana s drugim naseljima, kao i ulice u samom mjestu, asfaltirane su.[8] Šire područje Dobre Vode treće je po broju sunčanih sati (2.625) u Hrvatskoj.[9] Kroz Dobru Vodu prolazi turistička biciklistička ruta, namijenjena aktivnijim turistima koji se odmaraju na biogradskoj i pirovačkoj obali.[5]

U izravnoj blizini Dobre Vode (800 m od granice šireg zahvata i 5,8 km od središta) planira se graditi aerodrom Stankovci.[4][10]

Kultura uredi

Postoji i zgrada mjesne osnovne škole, koja je nekada bila u uporabi. Tijekom godina bila je devastirana, a zaštićena je od daljnjeg propadanja nakon Domovinskog rata.[8]

Povijest uredi

 
Lokalitet Dobra Voda, ostatci crkve sv. Jeronima

Srednji vijek uredi

Dobra Voda je vrlo staro naselje. U Srednjem vijeku nalazila se u graničnom području prostora pod vlašću hrvatsko-ugarskih vladara i mletačkog teritorija, točnije Vranskog distrikta.[11] Spominje se u ispravama već 1390. pri određivanju granica danas nestalog sela Šušnja, ali to zasigurno nije najstariji spomen.[12] Sačuvani su dokumenti koji spominju mjesto i 1394.[12] 1396. jednom ispravom određuju se granice sela Dobra Voda, koje je spadalo pod Skradinsku biskupiju.[12] 1402. selo je pripadalo Ostrovičkom kneštvu.[12] Tijekom 14. i 15. st. hrvatsko pleme Prklja tu je imalo posjede.[12] Mjesto se zatim spominje 1479. kao posjed plemića Keglevića.[13][12]

Ranosrednjovjekovna Dobra Voda je ležala u izravnoj blizini stare lučke ceste (pravac Zadar-Zaton kraj Šibenika), današnje ceste D27 (Benkovac-Stankovci).[11] Bila je okružena danas nestalim selima Ušljevas, Ljuborci, Kljakovci, Ritičani, Šušanj.[12] Ostatci stare Dobre Vode s grobljem i temeljima crkve sv. Jeronima su i danas vidljivi sjeveroistočno od današnjeg sela, uz potok i bunar Dobra Voda. Taj je arheološki lokalitet na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označen kao starohrvatsko naselje.[5]

1929. u Dobroj Vodi dogodilo se slučajno otkriće 38 mletačkih srebrnih kovanica s likovima duždeva, pomoću kojih je nalaz datiran od 1471. do 1521.[11] Nalaz je bio pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu, koji ga je otkupio od nalaznika, no do danas nalaz je nestao. Jedino što je ostalo je dokumentacija.[11] Pretpostavlja se da je nalaz zapravo plaća nekog vojnika, koji je živio u Dobroj Vodi, a plaću je morao skriti u bijegu pred naletom Osmanlija.[11] Upravo oko 1506. bilježe se prvi pljačkaški upadi osmanlijskih akindžija na okolicu, čime počinje razdoblje života mjesta "na granici", sve do 17. stoljeća i mletačkih osvajanja.[11]

Novi vijek uredi

1636. Dobra Voda ima oko 400 katolika, i u to vrijeme je jedno od većih naselja u okolici (za usporedbu, u Pristegu je tada živjelo 240 katolika).[6] U sedamdeset godina, do 1709., populacija je s 400 stanovnika pala na svega 4 obitelji, što je jasan pokazatelj neke katastrofe.

Zapisano je da su godine 1641. neki Tišnjani i Jezerani u više navrata, u ortaštvu s dva turska podanika iz Dobre Vode, opljačkali pastire na otoku Žutu.[14]

 
Dobra Voda na austrougarskom zemljovidu, 1910., označena kao "Babić"

Devetnaesto stoljeće uredi

Postupno se srednjovjekovna Dobra Voda napušta, a naselje se izmješta oko 800 metara zapadno, prema Pristegu. Tu, sjeverozapadno od središta današnjeg sela, sačuvan je napušteni dio sela iz 19./20. st. U trećoj vojnoj topografskoj izmjeri Austro-Ugarske 1910. zabilježeno je upravo to, danas napušteno naselje, i to ne pod nazivom Dobra Voda, nego "Babić".[15] To znači da je tada najveći broj stanovnika mjesta nosio upravo to prezime.

Prvi svjetski rat uredi

U Prvom svjetskom ratu, stanovnici Dobre Vode, kao i svi stanovnici zadarskog okružja, bili su uključeni u 22. i 23. domobransku pješačku pukovniju.[16] Po objavi rata Srbiji obje su pukovnije angažirane na jugoistočnom bojištu, kada su počele s borbenim djelovanjima prema Srbiji i Crnoj Gori, dok je jedan bataljun 22. pješačke pukovnije poslan u Galiciju, na Istočni front.[16] Teške borbe s velikim gubitcima vodile su se na planini Zajčici i Milenkovom kamenu na Drini. U sklopu Potierove ofenzive uspjele su se probiti u unutrašnjost Srbije do Šapca i Užica. U ovim bitkama sa Srbijom obje "zadarske" pukovnije imale su, kao i čitava Austrougarska vojska, velike gubitke. Godine 1915. prebačene su na Soču, na talijansku bojišnicu, gdje ostaju do kraja rata.[16]

Drugi svjetski rat uredi

Dobra Voda je odmah po početku rata u Jugoslaviji, u travnju 1941., okupirana i priključena, zajedno s cijelim Ravnim kotarima, fašističkoj Italiji. Mještani su se pojedinačno priključivali NOP-u, ustašama, a bilo je slučajeva, i talijanaškim batinašima. 1943., kapitulacijom Italije, prostor je pod kontrolom i Nijemaca i partizana. Partizani vrše poluprisilnu mobilizaciju, te postupno sve više stanovništva silom prilika odlazi u partizane kako se rat približavao kraju. U mjestu nije postojao Narodnooslobodilački odbor, već je NOO Radašinovci bio nadležan za ovo područje. U borbama kod Vrane i u borbama za oslobođenje Benkovca u srpnju 1944. bilo je borbenih djelovanja i u samom mjestu.[17] U noći na 14. srpnja 1944. 6. dalmatinska brigada smješta stožer svog 2. bataljuna i rezervne odrede u Dobroj Vodi.[17] Već u zoru 14. srpnja njemačka 92. motorizirana brigada, dijelovi divizije Brandenburg i dijelovi 864. pješačke pukovnije sa 7. ustaškom brigadom kreću u akciju "čišćenja terena", nastupajući iz pravca Donjih Lepura i prolazeći kroz Dobru Vodu.[17] Pred njima se partizanske jedinice povlače na Bašićevu glavu između Dobre Vode i Radašinovaca i dalje prema Vranskom jezeru.[17] Nakon oslobođenja Benkovca 10. rujna 1944. prostor je stavljen konačno pod kontrolu partizanskih jedinica.[17]

Za vrijeme poraća, bilo je bivših pripadnika domobranskih i ustaških postrojbi koji su se skrivali po lokalnom kršu i šumama, kao svojevrsni Zeleni kadar, tražeći i kradući hranu i odjeću od lokalnog stanovništva. Posljednjeg "špiljara", kako ih je narod zvao, ubila je milicija početkom pedesetih.

Domovinski rat uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Poznate osobe uredi

Politika uredi

U mjestu nije formiran mjesni odbor na lokalnim izborima 2010. jer se nijedna lista nije kandidirala.[18]

Šport uredi

Prije Domovinskog rata, u mjestu se okupljao amaterski nogometni sastav Polet. Danas u selu postoji asfaltirano nogometno igralište (izgrađeno 2003.) i boćalište pored zgrade nekadašnje osnovne škole.[8]

Izvori uredi

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ a b Feldbauer, Božidar: Leksikon naselja Hrvatske, Prvi svezak: A - LJ, Zagreb, 2004.
  4. ↑ a b Mario Pokrivač, struč. spec. ing. sec. – zaštita okoliša, dipl. ing. prom.: Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: – Aerodrom Stankovci, Općina Stankovci
  5. ↑ a b c Zemljovid PP Vransko jezero (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. veljače 2012. Pristupljeno 22. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ↑ a b c d e Bačić, fra Stanko; 1995., Franjevci u zadarskoj nadbiskupiji i ninskoj biskupiji
  7. ↑ Zidex d.o.o. - o nama. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. lipnja 2009. Pristupljeno 4. prosinca 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ↑ a b c d e Dobar život pred Dobrom Vodom, Slobodna Dalmacija, 8.12.2003.
  9. ↑ Stankovci: Ako ne baš Las Vegas, mogli bismo postati mali Monako, Večernji list, 02.04.2012
  10. ↑ Vjesnik.hr: »Zimski vez« za male zrakoplove u Ravnim kotarima. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. studenoga 2011. Pristupljeno 28. studenoga 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  11. ↑ a b c d e f Šeparović, Tomislav; 2005., Skupni nalaz mletačkog novca iz Dobre Vode kod Benkovca, Starohrvatska prosvjeta (Split), 3.s. (0351-4536) 32 (2005); 237-243
  12. ↑ a b c d e f g Smiljanić, Franjo; 1995., Teritorij i granice Lučke županije u ranom srednjem vijeku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 35(22), 205-256
  13. ↑ a b c d Zadarska nadbiskupija, župa Radašinovci. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. prosinca 2011. Pristupljeno 27. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  14. ↑ Juran, Kristijan; 2005., Kad i u kojim povijesnim okolnostima Murterini i Betinjani dolaze na Kornate?, Povijesni prilozi, br. 28., UDK 949.75, 28 (2005); 135-151
  15. ↑ Generalni zemljovid Srednje Europe, list 33-44, Zadar
  16. ↑ a b c Izložba za 90. godišnjicu svršetka Prvog svjetskog rata, Zadarski list, 11.11.2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. rujna 2014. Pristupljeno 4. prosinca 2011.
  17. ↑ a b c d e Danilo Damjanović: Šesta dalmatinska udarna brigada
  18. ↑ Benkovac: Od 36, HDZ vlast osvojio u 22 mjesna odbora, Zadarski list, 01.06.2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. kolovoza 2013. Pristupljeno 5. prosinca 2011.
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dobra_Voda_(Benkovac)&oldid=6827110"