Otvori glavni izbornik

ZemljopisUredi

Nalazi se uz rijeku Savu u srednjoj Bosanskoj Posavini na sjeveru Bosne i Hercegovine. Nalazi se na izrazito močvarnom i poplavnom području na pola puta između Orašja i Šamca. Susjedna sela s druge obale Save su Babina Greda i Štitar.

Veće močvare na području Domaljevca su:

  • Tišina,
  • Blato,
  • Jazić,
  • Jelas i
  • Adica.

Danas su sve osim Tišine pretvorene u poljoprivredno obradivo tlo. Prva poplava zabilježena na području općine bila je 1812. godine. Poplave su bile i sljedećih godina: 1823., 1852., 1866., 1932., 1936., 1937., 1940., 1942., 1945., 1961., 1971. a posljednja u svibnju 2014. godine.

Domaljevački atar je najveći prostor obradivog poljoprivrednog zemljišta u BiH. Poplavni atar sastoji se iz sljedećih polja: Dubravice, Luke, Njiverice, Kočišta, Guštre i Nađevci a dio koji ne poplavljuje je Hrast, Bokovi, Kališta, Blato, Ijosići, Adeljak.

StanovništvoUredi

Stanovništvo prostora općine Domaljevac
godina popisa 2013. 1991.
Hrvati 4.634 (97,10%) 5.918 (93,30%)
Muslimani 17 (0,40%) 8 (0,10%)
Srbi 92 (1,90%) 307 (4,80%)
ostali i nepoznato 28 (0,60%) 110 (1,70%)
ukupno 4.771 6.343

Domaljevac (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi

Domaljevac
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Hrvati 3.248 (98,60%) 4.072 (98,07%) 3.836 (95,68%) 3.675 (99,35%)
Srbi 16 (0,50%) 20 (0,48%) 17 (0,42%) 12 (0,32%)
Muslimani 14 (0,40%) 7 (0,16%) 0 0
Jugoslaveni 0 (0%) 31 (0,74%) 98 (2,44%) 2 (0,05%)
ostali i nepoznato 17 (0,50%) 22 (0,52%) 58 (1,44%) 10 (0,27%)
ukupno 3.295 4.152 4.009 3.699

Župa Svete AneUredi

Župa Domaljevac nastala je 1860. (1861.?) god. odvajanjem od župe Tolisa i dijelom od župe Tišina. Od tada ima matične knjige. Domaljevac je najprije tretiran kao kapelanija a 1864. i formalno je deklariran kao župa.

1869. izgrađena je prva skromna drvena crkvica u kojoj se nalazila zavjetna slika Sv. Ane koju je naslikao nepoznati autor. Danas se ta slika čuva u župnoj kući.

1894. godine izgrađena je nova crkva. Kamen za izgradnju crkve je dovožen iz Pećnika. U zimu 1896./1897. godine fra Mato Živković nabavio je stari oltar iz Župne crkve Svetog Mateja u Štitaru, te ga postavio u novosagrađenu crkvu U Domaljevcu.

Budući da je crkva tijekom vremena dotrajala, te nije mogla odgovarati pastoralnim potrebama, bilo je nužno graditi novu. Projekt je izradio F. Zukanović, a gradnja je iznova započela ujesen 1979. i potrajala je više godina. Pred sam rat je izgrađen novi zvonik, a srušena stara crkva zbog mogućeg urušavanja zvonika. Barokni oltar iz crkve je prenešen u Filijalnu crkvu u Grebnice te skraćen. Nakon osamostaljenja župe Grebnice 1992. oltaru se gubi svaki trag. Crkveni inventar iz stare crkve je dobrim djelom raznešen zbog nemarnosti župnika.

NaseljaUredi

Domaljevac se sastoji iz sljedećih naselja: Gornja i Donja Kališta, Srimac, Matić - mala, Posavačka, Struga, Hrast, Turjak, Josići, Crkvena, Novo naselje - Jelas, Novo naselje - Blato.

u Domaljevcu ima preko 1100 domaćinstava. Većina stanovništva je na privremenom radu u Njemačkoj koji traje od prošlog stoljeća. Stanovništvo je veoma nehomogeno upravo zbog ovog razloga.

UpravaUredi

Sjedište općine Domaljevac - Šamac je u naseljenom mjestu Domaljevac.

PovijestUredi

Domaljevac, kao naseljeno mjesto, prvi put se spominje daleke 1548. godine. Do 1910. godine postajala su dva Domaljevca: Gornji i Donji Domaljevac.

Po odredbi Kraljevine Jugoslavije 1926. godine utemeljena je po prvi put općina Domaljevac u čiji sastav su ulazila mjesta: Domaljevac, Batkuša, Bazik, Brvnik, Grebnice, Liskovac i Odmut.

Domaljevac je u svojoj povjesti bio izložen poplavama. Neke kronike govore i o poplavama koje su trajala po pola godine, ili o više poplava u jednoj godini. Najveća poplava zabilježena je u svibnju 2014. godine kada je poplavljeno gotovo cijelo mjesto, jedino nepoplavljeno zemljište je bilo naselje struga koje se nalazi između glavnog nasipa od rijeke Save i glavne magistralne ceste, te različiti nasipi u selu poput crkvenog dvorišta. Izbjegnuta je ekološka katastrofa, a zahvaljujući slozi i različitim donacijama svi stambeni i društveni objektu u naselju su obnovljeni.

Prvo stanovnici Domaljevca su Slavonci odnosno Babogređani i Štitarci koji su selili na drugu obalu Save zbog izbjegavanja vojne obveze za svoju djecu.

Poznate osobeUredi

  • fra Anto Tepeluk-Klarić fratar i mučenik, ubijen na Križnom putu 1945. godine.
  • Marko Matić profesor latinskog i njemačkog jezika, magistar i autor 4 knjige.

KulturaUredi

Svake godine se održava manifestacija "Dani općine Domaljevac-Šamac". Vrhunac manifestacije je Smotra izvornog narodnog stvaralaštva "Domaljevačka Tkanica" koju organizira HKUD "Mladost" Domaljevac i okuplja velik broj kulturno-umjetnički društava iz BiH, Hrvatske i Srbije (Bunjevački Hrvati, Šokci, Mađari, Slovaci, Rusini, Česi) HKUD "Mladost" ima oko 30 članova mlade postave i 20 članova starijih članova.

Spomenici i znamenitostiUredi

  • Crkva Svete Ane sa zvonikom koji je treći po visini u BiH
  • Spomenik palim Hrvatskim vojnicima tokom II. Svjetskog rata i poraća i Domovinskog rata koji se nalazi na trgu Palih Branitelja 104. Brigade HVO

ObrazovanjeUredi

Osnovna župna škola u Domaljevcu spominje se prvi put 1854. godine. 1904. godine u Domaljevcu je izgrađena Narodna osnovna škola, a 1971. godine je otvorna postojeća zgrada osnovne škole koja danas nosi ime braće Radić. Postoji područni odjel u Grebnicama.

ŠportUredi

Početkom ljeta 1926. u Domaljevcu je osnovano prvo Pjevačko društvo. U proljeće 1928. u Domaljevcu počinje "igranje lopte nogom" kako se su tada nazivali nogomet.

Vanjske povezniceUredi

IzvorUredi


  Nedovršeni članak Domaljevac koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.