Domovinski pokret

Domovinski pokret (skr. DP), hrvatska je desna parlamentarna politička stranka koju je 29. veljače 2020. utemeljio Miroslav Škoro.

Domovinski pokret
logotip
Predsjednik	Ivan Penava
Glavni tajnik	Josip Dabro
Zamjenik predsjednika i politički tajnik	Mario Radić
Tajnik za mlade	Maja Dragašević
Predsjednik Kluba zastupnika i međunarodni tajnik	Stephen Nikola Bartulica
Osnovana	29. veljače 2020.
Sjedište	Vlaška ulica 81F, Zagreb
Država djelovanja	Hrvatska
Broj članova (2021.)	12 000
Ideologija	hrvatski nacionalizam nacionalni konzervativizam socijalni konzervatizam euroskepticizam
Politički položaj	desnica
Nacionalna skupina	Hrvatski suverenisti
Međunarodna skupina	Europski kršćanski politički pokret
Skupina u Europskom parlamentu	Europski konzervativci i reformisti
Hrvatski sabor	7 / 151
Službena stranica

Stranka je utemeljena pod imenom Domovinski pokret Miroslava Škore, a 6. veljače 2021. odlučeno je da se iz naziva stranke izbaci ime Miroslava Škore zbog stečene prepoznatljivosti stranke javnosti.

O stranci

Temeljne vrijednosti

• hrvatski nacionalni interesi i domoljublje
• jednakost građana pred zakonom i tijelima državne uprave i samouprave
• poštovanje i zaštita tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i života od začeća
• sloboda vjeroispovijesti i pravo na javna svjedočenja vlastite vjere
• promicanje nacionalnog ponosa, zaštita privatnog vlasništva i slobodnog poduzetništva
• zaštita prirode i biološke raznolikosti
• poticanje kreativnosti i poštovanje prava znanstvenika na slobodno istraživanje, bez političkog nametanja
• poštovanje prava građana na slobodno izražavanje mišljenja i uvjerenja
• zalaganje za jednak odnos prema svim totalitarnim režimima, sukladno uobičajenoj svjetskoj i europskoj demokratskoj te zakonodavnoj praksi.

Program

Domovinski pokret zalaže se za:

1. smanjenje udjela proračunske potrošnje u BDP-u za jedan postotak u svakoj godini mandata i na taj način bi 15 milijardi kuna ostalo u privatnom sektoru
2. promjenu načina izbora Glavnog državnog odvjetnika kao i rada i ustroja Državnog odvjetništva, i to kroz osnivanje Odjela za ratne zločine, snažniju zaštitu blokiranih građana i nemilosrdnu i učinkovitu borbu protiv rak rana našega društva, a to su korupcija, ratno profiterstvo, privatizacijski i gospodarski kriminal, klijentelizam i nepotizam
3. decentralizaciju i značajno smanjenje broja ministarstava, reformu i teritorijalni preustroj javne uprave, te ostvarenje ekonomski održivog sustava koji pridonosi načelima dobre vladavine
4. izmjenu izbornoga zakonodavstva, koja podrazumijeva izmjenu granica izbornih jedinica i broja preferencijalnih zastupnika s obzirom na broj birača, te uvođenje elektroničkog glasovanja, kao i zabranu "pretrčavanja žetončića" u Hrvatskom saboru
5. revitalizaciju ruralnih područja kroz izgradnju infrastrukture i poticane stanogradnje i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
6. digitalizaciju javnog sustava i gospodarstva, cjelovito informatičko i podatkovno integriranje istog, te zaštitu građana od cyber-kriminala
7. reformu sustava zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja koja mora povećati kvalitetu zdravstvene zaštite i dugoročnu ekonomsku održivost tih sustava
8. stvaranje održivog modela samodostatnosti u proizvodnji hrane, povezivanje proizvođača, državnih otkupnih stanica, a u prvom redu cilj nam je, kroz porezne olakšice staviti domaći proizvod na police svih opskrbnih lanaca
9. za smanjenje poreza i parafiskalnih nameta, kao i represije poreznog sustava i državnog inspektorata prema građanima, gospodarstvu ip oduzetništvu, te za povećanje njihove savjetodavne uloge
10. osnivanje državnog fonda za demografiju koji će pomagati obiteljima s troje i više djece i štititi primanja žena na rodiljnom dopustu, ali i dati dodatak na mirovinu svim majkama
11. sustav odgoja i obrazovanja koji se mora temeljiti na dobrim iskustvima hrvatskog školstva, ali i korištenju pozitivnih iskustava zemalja koje prednjače u kvaliteti obrazovanja
12. za slobodu znanstvenog, istraživačkog i izumiteljskog rada, ali i za uključivanje znanstvene zajednice u svekoliki tehnološki, ekonomski i društveni razvoj
13. za daljnji razvoj vlastitog programa proizvodnje oružja, borbenih vozila i plovila za potrebe Hrvatske vojske i jačanje gospodarskih i izvoznih potencijala
14. za posebnu brigu o blagostanju, zdravlju i dostojanstvu svih hrvatskih građana, a to znači minimalnu plaću od 5.000,00 kn neto,dostojanstven život u mirovini - kroz povećanje mirovine i postupno uvođenje dodataka, kao što je dodatak na mirovinu svim majkama
15. posebnu brigu o dostojanstvu hrvatskih branitelja, rješavanje pitanja nestalih, plaćanja odšteta zarobljenicima srpskih koncentracijskih logora, te jasne uvjete Srbiji glede ulaska u Europsku uniju, povratku opljačkanih kulturnih dobara i arhivske građe i rješavanju spornih graničnih problema
16. afirmaciju i olakšavanje provedbe referenduma kao neotuđive izborne volje naroda
17. cjelovitije uključivanje hrvatskog iseljeništva u gospodarski, kulturni i svekoliki razvoj hrvatske države
18. dostupniji šport stanovništvu, prvenstveno mladima, kroz financijske olakšice, besplatne liječničke preglede i veću dostupnost športske infrastrukture u svim dijelovima RH.

Povijest

Osnivanje stranke

Domovinski pokret osnovan je 29. veljače 2020. godine u zagrebačkom hotelu Panorama. Na osnivačkoj skupštini bilo je prisutno 175 članova, uglavnom novih osoba u političkim vodama.

Kandidiranje na parlamentarne izbore 2020.

Parlamentarni izbori 2020.

Dana 11. svibnja 2020. godine Miroslav Škoro objavio je da je sklopljen koalicijski sporazum sa strankom Hrvatski suverenisti u sklopu zajedničkog izlaska na parlamentarne izbore 2020. godine. Otprije je poznato da se sporazumu priključio i Hasanbegovićev Blok za Hrvatsku. Dana 18. svibnja 2020. godine postalo je jasno da će stranka Most na izbore ići sama, a ne u koaliciji s Domovinskim pokretom na što je Škoro ustvrdio: Ako je ovo Mostova konačna odluka, mogu je ovjeriti kod javnog bilježnika, nek' bude vjerodostojno!.

Unatoč propasti pregovora s Mostom, Škoro je nastavljao okupljati stranke, udruge i pojedince od centra do desnice. Dana 27. svibnja pridružile su mu se novinarka Karolina Vidović Krišto, te znanstvenica i braniteljica Ljiljana Zmijanović. Dana 28. svibnja pridružila mu se i centristička Stranka umirovljenika na čelu s Lazarom Grujićem.

Domovinski pokret na te parlamentarne izbore izašao je u svih 10 izbornih jedinica, dok su u 11. izbornoj jedinici podržali neovisnu listu Željka Glasnovića. Sam predsjednik Miroslav Škoro bio je na vodećem mjestu u 2. izbornoj jedinici, što je objasnio time da je tamo dobio najviše glasova na predsjedničkim izborima. Nositelji lista bili su Zlatko Hasanbegović, Miroslav Škoro, Davor Dretar, Vesna Vučemilović, Ivan Penava, Stjepo Bartulica, Slaven Dobrović, Carla Konta, Hrvoje Zekanović i Ruža Tomašić.

Zastupnici koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta su:

1. izborna jedinica: Zlatko Hasanbegović (DP)
2. izborna jedinica: Miroslav Škoro (DP), Milan Vrkljan (DP)
3. izborna jedinica: Davor Dretar (DP)
4. izborna jedinica: Vesna Vučemilović (DP), Krešimir Bubalo (DP), Mario Radić (DP)
5. izborna jedinica: Ivan Penava (DP), Marijan Pavliček (HS), Ružica Vukovac (DP)
6. izborna jedinica: Stjepo Bartulica (DP), Željko Sačić (HS)
7. izborna jedinica: Ante Prkačin (DP)
8. izborna jedinica: nitko (postotak 4,83% – nositeljica liste Carla Konta (nez.)
9. izborna jedinica: Hrvoje Zekanović (HS), Karolina Vidović-Krišto (nez.)
10. izborna jedinica: Ruža Tomašić (HS)

Koalicija okupljena oko Domovinskog pokreta osvojila je ukupno 16 mandata, od čega članovima Pokreta pripada čak 12 mandata, a preostala 4 pripadaju Hrvatskim suverenistima.

Napomena: Umjesto tri izabrana zastupnika u Sabor su otišli zamjenici, pa je tako Krešimira Bubala zamijenio Stipo Mlinarić Ćipe, Marija Radića Daniel Spajić, a Ružu Tomašić Marko Milanović Litre.

Ulazak u Sabor

Prvi pokušaj ujedinjenja s Blokom za Hrvatsku

Dana 16. srpnja 2020. godine objavljeno je kako će se Domovinski pokret ujediniti s Blokom za Hrvatsku, kome je predsjednik bio (i još uvijek je) Zlatko Hasanbegović. Svi članovi Bloka, koji bi to htjeli prešli bi u Domovinski pokret, koji bi tim ujedinjenjem dobio mjesto u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, a time bi i Hasanbegović bio koordinator Domovinskog pokreta za Zagreb i kandidat Domovinskog pokreta za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima 2021.

Kasnije se ispostavilo da do ujedinjenja nije došlo, a kandidat za gradonačelnika Zagreba 2021. je bio sam Miroslav Škoro, koji je ušao u drugi krug protiv Tomislava Tomaševića iz stranke Možemo!, ali je onamo doživio težak poraz.

Raspad koalicije s Hrvatskim suverenistima

Dana 15. rujna 2020. godine objavljeno je kako su Hrvatski suverenisti odlučili kako će se razići za Domovinskim pokretom. Kao razlog su naveli kaos u Domovinskom pokretu, odnosno da se Domovinski pokret "pogubio" i da "oni ne žele biti dio te priče", te da su se "zbog toga odlučili distancirati". Kao razlog su još naveli da ih smeta što se Domovinski pokret želi udaljiti od desnice, jer je Domovinski pokret tada pokušao sa sebe skinuti sintagmu ekstreme desnice i pomaknuti se prema centru.

Hrvatski suverenisti su ujedno imali i svoj vlastiti klub zastupnika od samog početka parlamentarnog djelovanja, a ne zajednički s Domovinskim pokretom, a što je ujedno bilo predviđeno ugovorom u suradnji tih dviju stranaka.

Lokalni izbori 2021.

Na lokalnim izborima 2021. godine Domovinski pokret je osvojio vlast u Vukovaru, s Ivanom Penavom kao gradonačelnikom Vukovara.

Ipak najveća medijska praćenost je bila u Zagrebu, gdje je Miroslav Škoro bio kandidat za gradonačelnika Zagreba u drugom krugu protiv Tomislava Tomaševića iz Možemo!. Škoro je u drugom krugu doživio težak poraz.

U nekim je županijama Domovinski pokret dobio mjesta u županijskoj skupštini. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ista nije sastavljena dva puta. Treći, ujedno i posljednji pokušaj sastavljanja skupštine dogodio se u kolovozu 2021. 3 zastupnika DP-a su bila ključna da bi HDZ i HGS mogli sastaviti većinu. Od toga, 2 zastupnika su ušla u koaliciju koja je postala vladajuća, a jedan od njih Mate Šimundić, postao je predsjednik novosastavljene skupštine, a drugi je Marko Žaja.Nakon toga je oporbeni zastupnik DP-a, Nikola Grabovac ustvrdio da su obojica izbačeni iz Domovinskog pokreta. Kasnije je potvrđeno da je nad Šimundićem pokrenut stegovni postupak.

Izlazak saborskih zastupnika iz stranke

Početkom 2021. godine, dotadašnji saborski zastupnik Milan Vrkljan te nezavisna zastupnica u Klubu Domovinskog Pokreta Karolina Vidović-Krišto izlaze iz stranke te daljnji politički rad nastavljaju kao nezavisni zastupnici. Sam čin izlaska iz stranke komentirao je Milan Vrkljan na svom Facebook profilu:

»Nažalost, duboka država je ponovno djelovala, tako da smo Karolina Vidović Krišto i ja bili primorani napustiti Klub zastupnika Domovinskog pokreta.

Razlika u pogledima Karoline Vidović Krišto i mene s jedne, te Miroslava Škore i Marija Radića s druge strane, je u tome da mi smatramo da su potrebne korjenite političke promjene u hrvatskom društvu, te da tim promjenama mora biti podređen cjelokupni politički rad.

Te promjene su moguće ukoliko se stvori jaka politička opcija, vjerodostojna u svom političkom djelovanju, bez ikakvih trgovačko-nagodbenjačkih motiva.

Zbog djelovanja na istinskim promjenama u Hrvatskoj, Vidović Krišto i ja smo već nekoliko mjeseci izloženi različitim pritiscima i spletkarenjima unutar Domovinskog pokreta kako bi nas se ušutkalo i spriječilo u političkom radu.

U više sam navrata u razgovoru s Miroslavom Škorom, i na ovom mjestu isticao minimum političkih standarda ispod kojih osobno neću ići.

Mi ćemo nastaviti svoje političko djelovanje, a osnovni politički motiv jest stvaranje socijalne i pravedne hrvatske države, države funkcionalne vladavine prava u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom.

Bivšim kolegama u klubu Domovinskog pokreta želimo sve najbolje u osobnom i političkom životu.

O svim detaljima Karolina Vidović Krišto i ja javnost ćemo obavijestiti na konferenciji za medije, o kojoj ćemo vas pravodobno obavijestiti«

Nedugo nakon toga, na Facebook profilu stranke osvanula je objava kojom se osvrću na odlazak nekolicine zastupnika iz stranke:

»Saborski zastupnik Milan Vrkljan i nezavisna zastupnica Karolina Vidović Krišto odlučili su napustiti Klub zastupnika Domovinskog pokreta, a o tome su javnost, vodstvo Domovinskog pokreta i sve druge članove Kluba obavijestili putem objave na Facebooku.

Klub zastupnika Domovinskog pokreta nastavit će funkcionirati s deset članova na ostvarenju naše ideje o rušenju duopola i duboke države, o vraćanju hrvatske države narodu i ujedinjenju srodnih političkih snaga.

Milan Vrkljan, čovjek bez izbornog legitimiteta i talac Vilija Beroša, već duže vrijeme u dogovoru s vrhom HDZ-a priprema udar na DP, a Karolina Vidović-Krišto je tek kolateralna žrtva, koju je vješto izmanipulirao.

Nadamo se da Milan Vrkljan i Vidović Krišto neće postati prvi žetončići HDZ-a. Želimo im svu sreću u budućem političkom i osobnom životu. Ako imamo isti cilj i dobre namjere, putevi će nam se opet spojiti.«

Nakon ostavke Miroslava Škore na mjesto predsjednika stranke u srpnju 2021., i novonastalih napetosti u stranci, Vesna Vučemilović napušta stranku. Time stranci ostaje 9 mandata u Saboru.

Ostavka Škore na mjesto predsjednika

Dana 20. srpnja 2021. Miroslav Škoro je iznenada dao ostavku na mjesto predsjednika Domovinskog pokreta. Od tada stranku vodi Mario Radić kao vršitelj dužnosti predsjednika.

Od tada su u stranci izbili teški unutarstranački sukobi, a Vesna Vučemilović, sestra Miroslava Škore, napustila je stranku. Iako je Škoro dao svoje razloge ostavke, mnogi su sumnjali u te razloge. Mnogi mediji su novonastalu situaciju povezali s Živim zidom, gdje je sukob između Ivana Pernara i Ivana Vilibora Sinčića doveo do raskola i posrnuća stranke, koja je na parlamentarnim izborima 2020. ostala bez mandata u Saboru.

Tijekom kolovoza 2021. unutarstranački sukobi su se nastavili, te je došlo do sve većeg udaljavanja Škore od vodstva Domovinskog pokreta. Tako su neki članovi DP-a stali na stranu Škore, a mnogi su stali na stranu vodstva DP-a. Tako se unutarstranački sukob u stranci razjasnio na dvije struje: Škorinu struju i struju vodstva DP-a. U međuvremenu je protiv Škore pokrenut stegovni postupak, a Robert Pauletić, još jedan istaknuti član stranke, napustio je Domovinski pokret.

Škoro u intervjuu za Novu TV 16. kolovoza 2021. izjavljuje da je dao ostavku jer je postao razočaran u ono što je stranka postala.

Izlazak Škore iz stranke

Miroslav Škoro 19. kolovoza 2021. napušta stranku. Time su stranci ostala samo 8 mandata. Dva dana kasnije potvrđuje da je zatražio ispisnicu iz Domovinskog pokreta. Nakon izlaza Škore iz stranke u anketi Crobarometra rejting stranke pada na 5%.

Škoro i Vesna Vučemilović su u rujnu 2021. godine potvrdili da ulaze u saborski Klub zastupnika Hrvatskih suverenista (koji su za parlamentarne izbore bili u koaliciji s Domovinskim pokretom), čime se članstvo toga kluba zastupnika povećalo s 4 na 6.

Također u rujnu 2021. godine ponovno je objavljeno da će doći do ujedinjenja Domovinskog pokreta i stranke Blok za Hrvatsku, na čelu koje je Zlatko Hasanbegović. Prethodno takvo ujedinjenje 2020. godine nije se dogodilo.

Dana 9. listopada 2021. godine Ivan Penava postao je novi predsjednik Domovinskog pokreta.

Predsjednici stranke

Br.		Ime		Trajanje mandata
1.		Miroslav Škoro		29. veljače 2020. – 20. srpnja 2021.
		Mario Radić (v.d.)		20. srpnja 2021. – 9. listopada 2021.
2.		Ivan Penava		9. listopada 2021. –

Izbori

Izbori za Hrvatski sabor

Izbori	Broj birača	%	Broj zastupnika u saboru	Promjena	Dio Vlade?
2020.	181 493	10,89	16 / 151	16	Oporba

Domovinski odbor

Glavno tijelo unutar Domovinskog pokreta je Domovinski odbor, koji se kod osnutka stranke sastojao od 18 članova:

1. Miroslav Škoro – predsjednik stranke, hrvatski političar, poduzetnik, ekonomist i glazbenik
2. Anita Freimann – profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, doktorica sreće
3. Ivan Krpan – liječnik psihijatar, uža specijalizacija socijalne psihijatrije
4. Igor Peternel – politički komentator i predavač na sveučilištu u Karlovcu
5. Zvonimir Lovrić – umirovljeni pročelnik Zavoda za traumatologiju KB Dubrava, hrvatski branitelj
6. Ante Rončević – pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta Sjever, dragovoljac Domovinskog rata
7. Ivan Šušnjar – predavač na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
8. Milan Vrkljan – predavač na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik Zavoda "Mladen Sekso" KBC Sestre milosrdnice, predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva i Hrvatskog društva za endokrinološku onkologiju, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za strategiju liječenja dijabetesa, utemeljitelj i prvi zapovjednik ratnog saniteta 119. brigade HV (kasnije 9. GBR)
9. Vesna Vučemilović – ekonomistica s dugim iskustvom u vođenju marketinških agencija
10. Dinko Škegro – internist, KB Merkur
11. Nikola Grabovac – vinar, agronom i poduzetnik iz Imotskog, doktorand
12. Mario Radić – poduzetnik, suvlasnik i predsjednik NO Pevexa
13. Marin Topić – poduzetnik, umjetnički i ratni fotograf
14. Josip Jović – novinar, publicist, kolumnist Slobodne Dalmacije
15. Miljenko Ćurić – poduzetnik i Škorin estradni menadžer
16. Stipo Mlinarić Ćipe – hrvatski branitelj Vukovara, pripadnik Turbo voda s Trpinjske ceste
17. Vedran Mlikota – glumac
18. Ivo Enjingi – vinar

Članovi odbora dotad nisu bili aktivni u politici.

Povjerenici stranke

• Istarska županija - Romina Ališić Crnokrak
• Bjelovarsko-bilogorska županija - Marin Deškin
• Koprivničko-križevačka županija - Karlo Posavec
• Splitsko-dalmatinska županija - Nikola Grabovac
• Dubrovačko-neretvanska županija - Domagoj Franić
• Šibensko-kninska županija - Zvonko Pešić

Vanjske poveznice

• Službena stranica – domovinskipokret.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. veljače 2020. (Wayback Machine)
• Facebook - Domovinski pokret