Otvori glavni izbornik
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Donja Lomnica. Za druga značenja, pogledajte Donja Lomnica (razdvojba).

Donja Lomnica je selo kraj Velike Gorice i grada Zagreba. Prema popisu iz 2011. godine naselje ima 1732 stanovnika, a izmjerena je površina od 14,93 km². Donja Lomnica je jedno od najvećih i najmnogoljudnijih naselja u Turopolju i Zagrebačkoj županiji. Zaštitnik sela je Sveti Bartol.

Donja Lomnica
Donja Lomnica na karti Hrvatska
Donja Lomnica
Donja Lomnica
Donja Lomnica na zemljovidu Hrvatske
Županija Zagrebačka županija
Općina/Grad Velika Gorica
Najbliži (veći) grad Velika Gorica
Površina 14,93 km²
Nadmorska visina 109 m
Zemljopisne koordinate 45°42′50″N 16°01′08″E / 45.714°N 16.019°E / 45.714; 16.019Koordinate: 45°42′50″N 16°01′08″E / 45.714°N 16.019°E / 45.714; 16.019
Stanovništvo (2001.)
 - Broj domaćinstava 494
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 1732
 - Gustoća 116 st./km²
Pošta 10412 Donja Lomnica
Pozivni broj +385 (0)1
Autooznaka ZG
Crkva Donja Lomnica.jpg

Zemljopis

Donja Lomnica je prigradsko naselje u neposrednoj blizini grada Zagreba, kraj Velike Gorice, a smješteno je u Zagrebačkoj županiji. dakle u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Donja Lomnica se nalazi 15 km južno od Zagreba uz Autocesta A11. Zagreb-Sisak. Reljef Donje Lomnice je nizinski s prosječnom visinom od 106 m. Nedaleko sela nalazi se potok Lomnica u koji se ulijeva potok Lipnica.Svrstava se u najveća i najmnogoljudnija turopoljska naselja. Administrativno pripada Velikoj Gorici. Naselje je vrlo dobro povezano sa Zagrebom i Velikom Goricom (autobusom). Automobilom stigne se do Zagreba za 20 minuta a u Veliku Goricu 5 minuta. Naselje je okruženo Mjesnim zajednicama: Gornja Lomnica, Gradići, Gudci, Hrašće Turopoljsko, Lukavec (Velika Gorica), Petrovina Turopoljska, Šiljakovina, Velika Mlaka i grad Velika Gorica.

Stanovništvo

Donu Lomnicu prema popisu stanovništva iz 2011. godine nastanjuje 1.732 stanovnika. Stanovništvo se sastoji od 99% Hrvatskog puka rimokatoličke vjeroispovjedi.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]

 

Uprava

Mjesni odbor sa statutom jedinice lokalne samouprave sa 9 članova sa mandatom na 4 godine. Predsjednik Željko Deverić (HDZ).

Povijest

Stari vijek

U antičko doba na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Japodi, a 119.g. prije Krista dolazi keltsko pleme Skordisci dok su 39. prije Krista došli Rimljani. U 4. stoljeću prije Krista na područje Donje Lomnice dolaze Kelti ili Gali. Ti Praturopoljci i Pralomničani su donijeli su sa sobom i svoju kulturnu predaju, a neka se od njih održala do dana današnjeg (Jurjevo, nekad se slavilo u čast slavenskog Boga Jarila, fašnik, dok se u nekim lomničkim pjesama nalaze arhaične slavenske riječi.

Srednji vijek

Godine 1279. prvi puta spominje se selo Lomnica, a Lomničani kao plemeniti Jobagioni (job=dobar, bagio=krevet) što na mađarskom znači bolji stalež, kako je u toj ispravi naziv Donjolomničana od čuvara grada Zagreba, ispravljen u plemiće zagrebačkog polja (Turopoljci), možemo naslućivati, da su Donjolomničani doista nekoć obavljali časnu službu čuvara grada Zagreba, pod koji je prvobitno spadalo gotovo cijelo Turopolje.

Te godine živjeli su u Donjoj Lomnici, Pavao i Daslav sinovi Oporovi, Pavao, Blaž, i Marko sinovi Vida, Stjepan sin Vukonje, a po svoj prilici bili su Lomničani i Tvrtko sin Radovanov, Veliša sin Petrov, Izak sin Dešin, Toljaš sin Radučev, Jakob sin Vukoslavov, Čur sin Prvošev, Obrad sin Nezda, Vukša sin Supislavov i Vahčić sin Martinov. Te iste godine 4. srpnja, Pavao Oporov prodao je svoje posjede u Kostanjevcu Pavlu Vidovom, a Topolovac Stjepanu sinu Vukonje, prodaja je izvršena u kancelariji zagrebačkog kaptola (original pismo pronašao je Emilij Laszowski u sudačkoj škrinji).

Gospodarstvo

Promet

Lomnica je povezana cestovnim, željezničkim i zračnim putevima. Prema zapadu cestom je povezana sa Zagrebom jugom prema Vukomeričkim Goricama sjeveru prema Velikoj Mlaci a istoku prema Velikoj Gorici. U blizini nalazi se željeznička postaja kao i zračna luka Pleso.

Poznate osobe

  • Franjo od Otoka umro 1466. kanonik, Donjolomničan, Posjedovao lijepu knižnicu koja se sastojala od teoloških, gramatičkih i filozovskih knjiga, sve knjige bile su rukopisne.
  • Franjo Bukovački rođen 1635. u Lomnici, kapetan Nikole i Petra Zrinjskog, sudionik u uroti Zrinsko-Frankopanskoj, podigao ustanak protiv cara Leopolda I.
  • Mirko Vory r.1752. u Krapini nadzornik narodnih škola, zauzimao se za izgradnju lomničke škole
  • Julija Stiegler rođ. pl. Pichler, 1827. - 1901. hrvatska entomologinja Godine 1852. kupila imanje u Lomnici. Složila zbirku kornjaša Hrvatske, u Zagrebu 1871. Odlikovana je za uređenje zbirke kebara".
  • Emilij Laszowski 1868. pisac lomničke povijesti
  • Janko Barle, svećenik rođen 1869. u Vipavi, povjesničar, opisao povijest lomničke crkve
  • Vilma Bedeković i Milka Bedeković rođene 1883., vlasnice kurije Modić-Bedeković, Vilma se bavila slikarstvom a Milka rukotvorinama, sačuvale su u Kostanjevcu hrast promjera 2 metara, opseg 5,55 metra.
  • Juraj Bodić, učitelj 1884. - 1922. rođen u Hrvatskoj Kostajnici, utemeljio udruge u Lomnici: 1903.Pučku čitaonicu 1913., Hrvatsku seljačku zadrugu i filijalu Prve Hrvatske štedionice, 1919. Lovačko društvo i 1919. tamburaški zbor.
  • Deverić Juraj-Dumič (1885. - 1936.) sudac, vatrogasac, tamburaš, pisar, isklicatelj, odbornik, pučki pisac, napredni poljoprivrednik, inicijator gradnje kapelice Majke Božje Lurdske,
  • Arbanas Josip –Bugnar(1888-1963) član DVD-a, sudac, procjenitelj,obrtnik, Sudac Pl.sučije u tri mandata: 1929-33, 1938-41. i 1945. 1940.g. kupio vatrogascima 1.motor. špricu, uveo električnu struju u selo, 1956. daje obiteljsku i dio sučijske arhive u Povijesni arhiv
  • Mijo pl. Stepanić-Matkov, svećenik rođen 1890. 1920.g. nabavio nova zvona u kapeli sveta tri Kralja, nagovorio Plemenitu sudćiju da sagradi kapelicu Gospe Lurdske povodom 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, dugogodišnji velikogorički župnik.
  • Stjepan pl.Lektorić 1898-1985. pućki pjesnik, glumac, tamburaš, osnivač Nove Zore, vođa Hrvatske Republikanske stranke u Lomnici.
  • Rudolf Matz 1901. - 1988. hrvatski skladatelj, violončelist, dirigent, vodio Novu zoru na Pjevačke turneje.
  • Vojko Miklaušić, rođen 1916. u Velom Ratu na Dugom otoku, a 1922. doselio se u Lomnicu. 1935.- 1952. vodi Pjevačko društvo Nova Zora
  • Stjepan Stepanić - Štefinof 1920-1976. narodni kazivač, pisac, sakupljač narodnog blaga, napisao 90 priča, zapisao 60 pjesama.
  • Stepanić Stjepan-Buncek(1922-1999)1947-1952.predsjednik Mjesnog Narodnog Odbora,1951.predsjednik fuzioniranog Mjesnog odbora Lomnica-Lukavec,1952-1962.predsjednik Mjesne zajednice, nositelj više odličja, blagajnik Nove zore, predsjednik DVD-a, 1956.g. pod njegovim mandatom izgrađen stari Vatrogasni dom, 1957.g. povodom dana vatrogasaca u Velikoj Gorici dobio srebrnu medalju za požtvovnost u radu drušva D.V.D.-a , 1957.20.listopad, izabran za odbornika u Općinsko vijeće, 1958.g.sagradio Kulturno-prosvjetni dom,
  • Juraj Deverić - Kusa 1939-2001. Obilježavao je svu našu tradiciju: Vincekovo,Blaževo, Jurjevo, Žirovina, Sveta Lucija. Jedini je digao glas kada je bilo pokučaj satiranja lomničke kulture i tradicije.
  • Juraj Šoštarec - Jurko 1907.-1984.Pučki kazivač, veseljak, odlazio na Međunarodne smotre folklora, poznavao svu lomničku povijest i tradiciju

Spomenici i znamenitosti

  • Kurija Modić-Bedeković(1806.g)
  • Župna crkva Sv.Tri Kralja (1778.g.)
  • Kapelica Gospe Lurdske 1925.g)
  • Raspelo u selu (1938.g.)
  • Spomen ploča Dragovoljcima Domovinskog rata (2006.)
  • Spomenik Dragovoljcima Domovinskog rata (2008.)
  • Spomen ploča poginulim u II.Svjetskom Ratu (1963.)

Obrazovanje

Osnovna škola Nikola Hribar danas djeluje kao četverogodišnja, dok viši razredi odlaze školskim autobusom u Veliku Goricu. Škola je sagradio 1900. godine čovjek po kome danas nosi ime.

Kultura

  • Kulturno umjetničko društvo Nova Zora

Šport

  • Nogometni klub NK Lomnica natjeće se u 1. Županijskoj ligi.

Donja Lomnica danas

Nekadašja Donja Lomnica otišla je u nepovrat, zadružnih hiža nema više, tek je ostalo manji dio drvenih kuća. Sve se modernizirano a poljoprivreda gotovo napuštena i svi se okreću urbanom životu. Danas Donja Lomnica ima 1.667 stanovnika.

Udruge

Izvori i literatura

  • Emilij Laszowski: Povijest Turopolja I. II. III.
  • Slavko Stepanić: Monografija Nove zore, Monografija Dobrovoljnog vatrogasnog društva D.Lomnica
  • Arhiv Plemenite sučije Donja Lomnica
  • Hrvatski Državni Arhiv

Vanjske poveznice


   Nedovršeni članak Donja Lomnica koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.