Otvori glavni izbornik

PovijestUredi

1909. godine ovaj kraj je stradao od nevremena (leda). Politika dodjele državnih potpora selima stradalim od nevremena je bila takva da je Zemaljska vlada odobrila 15.000 k za nabavku sjemena katoličkim selima Klisi, Prekopakri i Španovici, a stadala sela sa pravoslavnim življem nije pomogla. Dopisnik Srbobrana podsjeća da su jednako od leda stradala i srpska sela Dragović, Kusonje, Grahovljani (Donji Grahovljani, Srednji Grahovljani, Gornji Grahovljani) i Mala Derеza. Španovicu naziva Rauhovim frankovačkim mezimčetom. [1] Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, Grahovljane su držali srpski pobunjenici i bilo je snažno pobunjeničko uporište. Nakon neuspješnih pokušaja i gubitaka (16. i 20. prosinca), selo su hrvatske snage oslobodile (24. rujna [2]) 27. rujna 1991. godine.[3]

StanovništvoUredi

Popis stanovništva 2011. godineUredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Donji Grahovljani su imali 33 stanovnika.

Popis stanovništva 2001. godineUredi

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, naselje ima 44 stanovnika.

Popis stanovništva 1991. godineUredi

Prema popisu iz 1991. godine[4], nacionalni sastav sela je bio sljedeći:

  • Srbi 155 (82,44%)
  • Hrvati 22 (11,70%)
  • ostali 11 (5,86%)

Ukupno: 188

Kretanje broja stanovnikaUredi

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[5][6]

 


  • Napomena: Naselja Donji Grahovljani, Gornji Grahovljani i Srednji Grahovljani iskazuju se pod tim imenom od 1948. Do 1931. iskazivano je bivše naselje Grahovljani, za koje u navedenom razdoblju sadrži podatke. U 1991. povećano za dio nenaseljenog područja naselja Barica (općina Sirač u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji).

PovijestUredi

Pretpostavlja se da je selo dobilo ime po knezu Milaku Graholjanu.[nedostaje izvor]



Statistički podaci o broju domaćinstava i ljudi
Godina Broj kuća Broj stanovnika
1734. 26 -
1759. 27 -
1779. 52 -
1809. 100 1.196
1839. 40 331
1869. 51 577
1899. 111 687
1929. 181 1.066

Do 1893. godine u selu Donji Grahovljani živjelo je samo srpsko stanovništvo. Od te godine počinju se naseljavati Hrvati iz Zagorja i Međimurja. Oni su se naselili na pravcu prema Siraču. Godine 1893 doselio je Štreim Franjo i Marija i kupio je posjed u vrijednosti 2.000 forinti. 1895. doselila je obitelj Pintarić, a odmah iza njih nekoliko obitelji iz Zagorja i Međimurja.

Po završetku Prvog svjetsgog rata naseljava se treća grupa iz okolice Samobora. Iz statističkih podataka vidi se da je broj stanovnika i domaćinstava oscilirao, naročiti u periodu od 1779.-1809. te od 1809-1839 godine. Za sada još sa sigurnošću nisu utvrđeni razlozi, ali se pretpostavlja da je u pitanju bila kuga.

SportUredi

U naselju je postojao nogometni klub NK Partizan Donji Grahovljani[7]

Izvori i vanjske povezniceUredi


   Nedovršeni članak Donji Grahovljani koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.