Otvori glavni izbornik

ŽivotopisUredi

Diplomirao je 1897., doktorirao 1899. godine.[1] Jedno je vrijeme radio kao gimnazijski profesor u Osijeku, Vinkovcima i Zagrebu.

Godine 1907. postao je dopisni i kasnije redoviti član JAZU i u njoj petnaest godina bio književni tajnik. Veći broj radova objavio je u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, kojem je bio urednik do svoje smrti. Najpoznatiji je po svojem Pravopisu kojim je nastavio i upotpunio Brozov rad i udario temelje suvremenoj hrvatskoj pismenosti.

Od 1906. predaje hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U četiri desetljeća predavanja Boranić je obuhvatio sva područja kroatističkih istraživanja – paleoslavističku problematiku, književnopovijesna pitanja, povijest i dijalektologiju hrvatskoga jezika, a posebice područje hrvatskoga standardnog jezika.

Pisao je prozu i poeziju, te prevodio s češkoga i ruskoga.

Povezani članciUredi

IzvoriUredi

  1. Samardžija, M. & Selak, A. (2001). Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti. Zagreb: Pergamena.