Dragutin Feletar

Prof.dr.sc. Dragutin Feletar (2014.)
Akademik Feletar na predstavljanju "Hrvatskog kajkavskog kolendara" za 2019.g.

Dragutin Feletar (Veliki Otok, općina Legrad, 10. srpnja 1941. ), hrvatski geograf i publicist, akademik HAZU.[1]

ŽivotopisUredi

Rođen je 1941. u Velikom Otoku. Gimnaziju završio u Varaždinu. Godine 1960. upisuje studij na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pod mentorskim vodstvom akademika Josipa Roglića diplomirao temom Industrija Međimurja (1965.). [1] Radio je kao učitelj u osnovnoj školi, novinar i animator kulture. Na istom odsjeku gore navedenog fakulteta 1973. magistrira temom Podravina – geografsko-povijesna studija. Disertaciju Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine obranio je 1982. pod mentorskim vodstvom dr. sc. Veljka Roglića. Početkom 1983. zapošljava se kao asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno--matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 2007. godine postigavši sve sveučilišne stupnjeve. Bio je dekan navedenog fakulteta, član Senata i Rektorskog kolegija Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Saveza geografskih društava Hrvatske i urednik časopisa Geografski glasnik. Na Geografskom odsjeku razvio je kolegije: Industrijska geografija, Geografske osnove statistike, Uvod u geografiju, Geografija Afrike i Industrija u prostornom planiranju. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Budimpešti, Pečuhu, Lođu, Ostravi, Göttingenu i Münchenu. Bio je aktivni sudionik na brojnim znanstvenim skupovima u inozemstvu. Dr. sc. Dragutin Feletar danas je jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i stručnom literaturom. Osim geografije i demografije, njegov je znanstveni interes ekonomska i kulturna povijest. Objavljeno mu je 66 znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima. Autor je ili suautor brojnih knjiga, od kojih su neke kapitalne za hrvatski zemljopis i povijest. Dosad je objavio 23 znanstvene knjige, 46 stručnih knjiga i 22 udžbenika iz zemljopisa za osnovne i srednje škole. Među rezultate Feletarova znanstvenog rada spadaju: prinosi hrvatskoj ekonomskoj i industrijskoj geografiji; prinosi hrvatskoj historijskoj geografiji i povijesti poduzetništva; prinosi zavičajnoj (regionalnoj) historijskoj geografiji i ekogeografiji; prinosi hrvatskoj kulturnoj povijesti i popularizaciji znanosti i dr.Feletarova knjiga Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine (1984.) metodološka je osnovica za primjenu industrijske geografije i razvoj povijesti poduzetništva, dok je dio znanstvene produkcije iz industrijske i ekonomske geografije sažeo u posebnom djelu pod naslovom Studije i radovi o Podravini (1982.).Radi utjecaja i međuodnosa razvoja strukture stanovništva i ekonomskih procesa u zemljopisnom prostoru, dr. sc. Dragutin Feletar razvio je i metode dijela demogeografije, posebno na području međuodnosa prirodno-zemljopisnih i demogeografskih procesa, kojima se osobito koristio u primjeni na primjeru zavičajne (regionalne) geografije i ekonomske povijesti.[1]

Pokrenuo je i uređivao niz časopisa od kojih je široj javnosti najpoznatiji časopis «Meridijani», čiji je izdavač zajedno s kćeri Petrom. Objavio je tri zbirke pjesama i knjigu putopisa. Osim knjige "Podravina" (1973. i 1988.) i djela o nizu poduzeća, autor je više knjiga vezanih uz pojedina naselja u Podravini i Međimurju, npr. "Legrad" (1971.), , "Povijest Kuzminca" (1992.), "Povijest Kunovca" (1993.), "Prelog - izabrane teme" (1995.), "Virovitica - izabrane teme" (1996.), "Koprivnica - izabrane teme" (1997.)", "Povijest Torčeca" (2000.), "Općina Novigrad Podravski" (2001.), "Općina Donja Dubrava" (2008.), "Virovitica - tradicija i suvremenost" (2008.) itd.

Godine 2006. izabran je za člana suradnika HAZU-a. Od 2016. godine redoviti je član HAZU.[2] Od 2006. do 2011. godine obnašao je dužnost velikoga meštra Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", gdje nosi i naziv zmaj velikootočki.

NagradeUredi

Dragutin Feletar je dobio državnu nagradu za popularizaciju znanosti, nagradu za životno djelo Koprivničko križevačke županije (2002.), nagradu za životno djelo Grada Koprivnice (2005.), Medalju grada Koprivnice te još nekoliko javnih priznanja i nagrada.

2018. godine proglašen je počasnim građaninom rodnog mjesta Donje Dubrave.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 HAZU Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti str. 6 (pristupljeno 5. travnja 2020.)
  2. Denis Derk, HAZU dobio 11 novih redovnih članova, Večernji list, 12. svibnja 2016., pristupljeno 13. svibnja 2016.
  • Hrvatska enciklopedija, 3 (2001.), str. 597.

Vanjske povezniceUredi

  Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Vidi dopusnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za Wikipediju na hrvatskome jeziku.