Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«
Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (skr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici") hrvatsko je bratstvo i kulturna udruga utemeljena radi čuvanja i obnove hrvatske kulturne baštine i održavanja uspomene na događaje iz hrvatske povijesti i na zaslužne Hrvate. Družba u svome radu naglašava načela prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, zadružnog rada i odlučivanja.[1] U svojim je redovima Družba imala velik broj istaknutih imena hrvatske kulture i javnoga života: sudaca, odvjetnika, gospodarstvenika, svećenika, osoba koje su radile u državnoj i gradskoj upravi te osoba različitih zanimanja.
Sjedište Družbe je u Kuli na Kamenitim vratima u Zagrebu.[1]
Povijest
urediDružbu su u Zagrebu obnovili 16. studenoga 1905. godine Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji, iako se ona u stvarnosti i nije ugasila, njezini vitezovi bili su među članovima hrvatskoga plemstva od osnutka. Družba je pravni sljednik hrvatskih vitezova zmajskoga reda Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškoga, utemeljena 1408. godine, u kojem su tada većinu činili hrvatski plemići. Plemićki sloj hrvatskoga društva sačuvao je postojanje staroga reda te ga je prenio na obnovljenu zmajsku družbu. Osnovna zadaća družbe je kao i nekada sačuvati Hrvatsku katoličku kulturu i domovinu od nevjernika i krivovjeraca.
Kako navodi Hrvatska enciklopedija, Družba je prvoj polovini 20. stoljeća potaknula, pokrenula i/ili ostvarila:[1]
Posmrtne ostatke Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankapana iz Bečkoga Novoga Mjesta prenijeli su u zagrebačku prvostolnicu (1919.), kao i posmrtne ostatke Eugena Kvaternika i njegovih sudrugova (1921.), podignuli su spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku (1935.), osnovali Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv, Gradski muzej (1907.), Društvo za spasavanje (1909., danas Hitna pomoć) u Zagrebu, spasili od rušenja Kamenita vrata, uredili grob dr. Anti Starčeviću u Šestinama, potaknuli veliku nacionalnu proslavu 1000. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva (1925.) i podignuli velik glagoljski natpis u zagrebačkoj katedrali (1944.). Družba je stekla stari grad Ozalj (1928.), u kojem je uredila muzej i knjižnicu, te kaštel Bakar (1935.).
Zabrana rada
urediOsnutkom »Vitežkoga reda hrvatskog zmaja« prestala je postojati Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" u Zagrebu, temeljem § 4. Zakonske odredbe o osnivanju »Vitežkog reda hrvatskoga zmaja« od 11. ožujka 1943. godine. Družbi je ponovo prekinut rad, ovaj put zabranom rada od 4. ožujka 1946.,[2] a cjelokupna imovina je zapljenjena.
Obnova rada
urediUspostavom Republike Hrvatske, Družba je obnovljena u Zagrebu 23. srpnja 1990., a svečano ponovno uspostavljena 16. studenoga 1990. u Kuli nad Kamenitim vratima, koju je Družba obnavljala 1993. – 1999.[1]
Simboli
urediIme je odabrano po uzoru na spomenuti Red zmajskih vitezova. Znak Družbe je zlatni zmaj zelenih krila, koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik je sv. Juraj, dok je Družbino geslo Pro aris et focis, Deo propitio ('Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom pomoći'). Članovi nose zmajske pridjevke (Alojzije Stepinac – Zmaj od Bakačeve kule), ophode se s »ti« te su dužni međusobno si pomagati i izvan bratstva.[1]
Pravila
urediPravila Družbe potvrđena su 1906. godine, ali su više puta mijenjana i dopunjavana. Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se prema sadašnjim pravilima sastoji od Velikog meštra i desetero meštara, a bira se na pet godina.[1]
Veliki meštri
uredi
- Emilije pl. Laszowski, Prazmaj Brloški i Ozaljski (1905. – 1935.)
- Milutin Mayer, Zmaj Svetohelenski (1936. – 1941.)
- Mladen Deželić, Zmaj Klokočki IV., (1943. – 1945.)
- Antun Bauer, Prazmaj Vučedolski (1990. – 1992.)
- Đuro Deželić, Zmaj Klokočki V., (1992. – 1993.)
- Juraj Kolarić, Zmaj Hrašćanski, od Sv. Jurja u Trnju (1993. – 2001.)
- Matija Salaj, Zmaj Starovukovarski (2001. – 2006.)
- Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki, (2006. – 2011.)
- Nevio Šetić, Zmaj od Istre (2011. – 2021.)
- Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski (2021. – 2026.)
Povezani članci
urediLiteratura
uredi- Kolarić, Juraj. Deset godina djelovanja obnovljene družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja": (1990. – 2001.), Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja": Zagreb, 2001., ISBN 953-96798-9-3
- xxxxxxxxx. Pravila i Ordo draconicus Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", 1990., signatura u NSK 691.083
- Machala, Marijan, (ur.) Prigodnica: Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" 1905. – 16. XI. 2005., 2. izd., Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja": Zagreb, 2005., ISBN 953-6928-11-6
Izvori
uredi- ↑ a b c d e f Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr). Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025.
- ↑ Ministarstvo unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske, odluka br. 7548/46, na osnovu člana 16 i člana 12 točka b Zakona o udruženjima, zborovima i drugim javnim skupovima.